Za samo nekoliko meseci, 90 odsto njihovog posla obavljaće AI

Filip Janković avatar

Dario Amodei, izvršni direktor AI startapa Antropika, na događaju organizovanom od strane Saveta za spoljne odnose, izneo je ambicioznu prognozu o budućnosti veštačke inteligencije (AI) u programiranju. Prema njegovim rečima, već za godinu dana, AI bi mogao preuzeti pisanje celog softverskog koda, dok bi u narednih tri do šest meseci mogao napisati čak 90% koda. Amodei je naglasio da će, iako će AI preuzeti mnoge zadatke, ljudski programeri i dalje biti potrebni za pružanje dizajnerskih smernica i uslova za rad AI modelima.

Amodei je, kao bivši zaposlenik OpenAI-a, osnovao Antropik 2021. godine, a kompanija je već privukla značajne investicije od velikih tehnoloških kompanija poput Gugla i Amazona. Njegova izjava nije prvi put da alarmira javnost o potencijalnim posledicama koje veštačka inteligencija može imati na radnu snagu i industriju u celini. U intervjuu za Njujork tajms, Amodei je istakao da ljudi još uvek ne prepoznaju punu dubinu uticaja AI-a na njihove živote i ekonomske mogućnosti.

Prema njegovim rečima, u naredne dve godine, društvo će postati svesnije kako rizika, tako i koristi koje AI donosi. Tokom ovog perioda, očekuje se da će se sve više poslova oslanjati na AI, a to će potencijalno dovesti do značajnih promena u načinu na koji se rad obavlja u raznim industrijama.

Osim Amodeija, i drugi stručnjaci su potvrdili slične stavove o sposobnosti AI da zameni ljudske programere. Gari Tan, predsednik startap inkubatora Y Combinator, naveo je da se procenjuje da će 25% startapa iz zimskog ciklusa 2025. godine koristiti AI za generisanje 95% linija koda. Ova informacija ukazuje na to da će sve više preduzeća postati zavisna od veštačke inteligencije za razvoj softverskih rešenja.

U kontekstu uticaja veštačke inteligencije na tržište rada, Kristalina Georgieva, generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavila je da očekuje da će AI uticati na oko 40% globalnih poslova. Ona je naglasila da bi polovina ugroženih poslova mogla imati koristi od integracije AI-a, poboljšavajući produktivnost, dok bi druga polovina mogla biti zamenjena AI aplikacijama. U najekstremnijim slučajevima, neki poslovi bi mogli potpuno nestati, što stvara dodatnu zabrinutost u vezi sa budućnošću zapošljavanja.

Ove tvrdnje i predviđanja o budućnosti AI-a podstiču važne diskusije o etici i odgovornosti u razvoju tehnologije. Kako se AI sve više koristi u različitim industrijama, važno je razmotriti kako se osigurati da razvoj i implementacija ovih tehnologija budu usmereni ka dobrobiti društva. To uključuje razmatranje obrazovanja i obuke radnika kako bi se prilagodili novim zahtevima tržišta rada.

Osim toga, potrebna je i aktivna diskusija o regulativama koje bi mogle da prate razvoj AI tehnologija. Kako bi se minimizirali negativni efekti na radnu snagu, važno je da zakonodavci, stručnjaci i akademska zajednica zajedno rade na pravilima koja će omogućiti odgovornu upotrebu veštačke inteligencije.

U zaključku, kako se tehnologija razvija, tako i naši odnosi prema radu i obrazovanju moraju evoluirati. Veštačka inteligencija ima potencijal da transformiše način na koji radimo, ali je ključno da se ti procesi odvijaju na način koji poštuje radnike i osigurava pravednu budućnost za sve. Amodeijeve izjave su podstakle važne razgovore o ovim temama, a društvo se suočava s izazovima i prilikama koje donosi era veštačke inteligencije.

Filip Janković avatar

Možda će vas zanimati: