U Srbiji je tokom 2024. godine zabeležen značajan porast deficita spoljnotrgovinske razmene, koji je porastao za 19,9 procenata, dostigavši nivo od 9.865,4 miliona evra. Ovi podaci su objavljeni u najnovijem izdanju biltena „Makroekonomske analize i trendovi“ (MAT). Ovaj rast deficita predstavlja izazov za ekonomsku stabilnost zemlje i ukazuje na potrebu za preispitivanjem i unapređenjem spoljnotrgovinske politike.
Analiza koju je sprovela Sanja Filipović, pod nazivom „Tehnološki iskorak kao preduslov za redukovanje deficita robne razmene“, ističe značaj tehnoloških inovacija u smanjenju ovog deficita. Tokom prošle godine, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 74,8 procenata, što je u skladu sa desetogodišnjim prosekom. Ipak, ovaj rezultat nije dovoljan za postizanje ravnoteže u spoljnoj trgovini.
Podseća se da je najbolji rezultat pokrivenosti uvoza izvozom zabeležen 2016. godine, kada je iznosio 77,2 procenta. Ova cifra naglašava potrebu za dodatnim naporima kako bi se postigla veća konkurentnost domaće proizvodnje i smanjila zavisnost od uvoza.
U poslednjim godinama, Srbija se suočava sa brojnim izazovima u spoljnoj trgovini, uključujući promene u globalnom ekonomskom okruženju, fluktuacije cena sirovina, kao i složenije trgovinske odnose sa zemljama EU i van nje. U tom kontekstu, potrebni su strateški pristupi koji će omogućiti povećanje izvoza i smanjenje deficita.
Vlasti su prepoznale potrebu za jačanjem sektora koji se bavi inovacijama i tehnologijama kako bi se stimulisao rast domaće proizvodnje. Ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i podrška malim i srednjim preduzećima, može doprineti razvoju novih proizvoda i tehnologija koje će povećati konkurentnost na međunarodnom tržištu.
Osim tehnološkog iskoraka, važan faktor u smanjenju deficita su i trgovinski sporazumi koje Srbija potpisuje sa drugim zemljama. Ovi sporazumi mogu otvoriti nova tržišta za srpske proizvode i olakšati izvoz, što bi moglo poslužiti kao značajan korak ka smanjenju deficita.
U narednim mesecima, ključno će biti usmeriti se na aktivnosti koje će doprineti jačanju izvoza. To podrazumeva i promociju srpskih proizvoda na stranim tržištima, kao i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za investicije.
Pored toga, potrebno je raditi na diversifikaciji izvoza, kako bi Srbija smanjila zavisnost od određenih proizvoda i tržišta. Uvođenje novih proizvoda i poboljšanje kvaliteta postojećih može značajno doprineti povećanju izvoza.
U zaključku, trenutni podaci o deficitu spoljnotrgovinske razmene u Srbiji ukazuju na potrebu za hitnim merama i strateškim planovima koji će omogućiti smanjenje deficita. Tehnološki iskorak, jačanje domaće proizvodnje, kao i aktivna trgovinska politika, ključni su faktori u postizanju ekonomske stabilnosti i održivog rasta. Srbija mora iskoristiti sve dostupne resurse kako bi se suočila sa izazovima i obezbedila bolju budućnost za svoje građane.