Nakon šest mjeseci istrage o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sistema 21. juna ove godine u cijeloj Crnoj Gori i dijelovima BiH, Albanije i Hrvatske, asocijacija europskih mrežnih operatora ENTSO-E objavila je izvještaj prema kojem je uzrok kolapsa lociran na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke.
Prvo je došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 u 12:09 sati. Drugo isključenje dogodilo se na dalekovodu Zemblak – Kardia u 12:21 sat. Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnim razmakom dalekovoda od vegetacije. To je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj – navodi se u izvještaju asocijacije ENTSO-E.
Drugiče, iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavalo utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cele mreže, pomenuta organizacija utvrdila je kako su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posledicama po dopremanje strujom u čak četiri države.
Razrađujući nalaz da je uzrok ispada pomenutih dalekovoda vegetacija, ENTSO-E navodi kako je u oba slučaja došlo do „skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega“, nakon čega se aktivirao sistem zaštite i isključio rad dalekovoda. Prema istom izvoru, sistem je pokušao ponovo automatski da se uključi, ali to nije uspjelo.
U izvještaju se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatno izvještavanje o junskom kolapsu do kraja 2025. S druge strane, ističu se utjecaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 stupnjeva koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
Prosečna evropska temperatura za jun ove godine bila je 1,57 stupnjeva viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020, što je jun 2024. učinilo drugim najtoplijim junom u tom razdoblju. Temperature više od 40 stupnjeva zabilježene su na mnogim mjestima, Atena je imala najtopliji jun u evidenciji podataka koja seže do 1860, a Grčka je imala najtopliji jun od 2010. godine – navedeno je u izvještaju.
Osvrćući se na junsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, ENTSO-E, među ostalim, donosi podatak da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji, od 176,32 eura za megavatsat. Za usporedbu, na hrvatskoj berzi električne energije „kobnog“ 21. juna trgovanje u kupoprodajama „dan unapred“ zaključeno je s baznom cijenom od 96,75 eura za megavatsat, a kada je u pitanju obim trgovine, rekordnim količinama struje za jun trgovano je 22. juna.
Opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećavaju se zbog turizma i sličnih vremenskih uslova širom regije. Dnevna krivulja opterećenja 21. juna bila je oko deset posto viša od proseka radne nedelje, a ukupna potrošnja značajno raste – utvrdila je zajednica mrežnih operatora Starog kontinenta.
Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke. Taj dan, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena je značajna razlika između redovne komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata – utvrdila je pomenuta istraga. U prekogranične prebacaje uobičajenog prenosa struje taj dan izvještaj ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je očekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.
Prema utvrđenom redoslijedu „blackouta“ 21. juna, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine – Podgorica 2 i Zemblak – Kardia u razmaku od samo 15 minuta iz sistema je ispalo 19 dalekovoda, među kojima i dalekovodi koje u cijelosti, poput dalekovoda Brinje – Pađene, ili u suradnji s elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje – Plat, održava Hrvatski operator prenosnog sistema (HOPS).
Među ostalima, bez struje su u Hrvatskoj ostali Split, Dubrovnik, Zadar, Makarska i Omiš. Uklanjanje kvarova i ponovno uspostavljanje napajanja strujom u Crnoj Gori i dijelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata. Iz podataka koje je istraga prikupila proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.
Zajednica evropskih operatora naglašava i uticaj podmorskog kabla Monita, koji povezuje elektroenergetske sisteme Crne Gore i Italije, na junski „blackout“. Naime, u nizu ispada nakon kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2, prema izvještaju, kratkotrajno je isključeno i napajanje Monita crnogorskog elektroenergetskog sistema iz Italije.
Značaj spomenutog podmorskog kabla jeste u tome što države u kojima je došlo do „blackouta“ nemaju u junu dovoljno svoje proizvedene električne energije, nego je moraju uvoziti.
Početne informacije kako nije bilo žrtava zbog strujnog „blackouta“ na zapadnom Balkanu potvrdio je i izvještaj asocijacije ENTSO-E. Operatori u Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i BiH, prema istom izvoru, nisu izračunali finansijsku štetu. Prvi pokušaj utvrđivanja uzroka strujnog kolapsa bio je u julu ove godine kada su se sastali dužnici operatora tih zemalja.
Već tada se znalo da su sporna pomenuta dva dalekovoda, ali se nije znao uzrok njihovog ispadanja iz mreže. Tada se, pre svega, naglašavala brza reakcija operatora kako ne bi došlo do prekida distribucije struje i u kontinentalnom dijelu Europe.
Ni izvještaj zajednice operatora ni drugi izvori ne potvrđuju uticaj navodnog požara i eksplozije koji su se, prema pisanju crnogorskih medija, dogodili 21. juna na granici Crne Gore i BiH u blizini jednog od dalekovoda.
Mediji susedne države čak su pominjali i helikoptere crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova koji su poslati na gašenje požara, ali ni ta informacija nikad nije službeno potvrđena.
