Birokrate iz Brisela ne znaju za inflaciju

Filip Janković avatar

Kako izveštava nemački list „Bild“, oko 66.000 zaposlenih u institucijama Evropske unije dobiće do aprila 2024. godine novo povećanje plata, što će biti sedmo povećanje u poslednje tri godine. Ovo povećanje je došlo kao rezultat pritiska inflacije i potreba za prilagođavanjem plata zaposlenima koji rade u okviru EU.

Iako je bilo planirano da plate budu povećane za 8,5 odsto još prošle godine, Evropska komisija je odlučila da iskoristi „klauzulu o umerenosti“ i isplati samo 7,3 odsto. Preostalih 1,2 procenta biće isplaćeno 1. aprila 2024. godine. U praksi, ovo znači da će najniža osnovna plata, bez neoporezivih dodataka, rasti sa 3.361 evra na 3.645 evra. Sa druge strane, najviše plate će porasti sa 23.262 evra mesečno na 25.229 evra.

Ovo povećanje zahvata i članove Evropske komisije, što znači da će plate predsednice Ursule fon der Lajen porasti za 2.700 evra, dostigavši iznos od 34.800 evra. EU komesari će takođe videti povećanje od 2.200 evra, što znači da će njihova plata iznositi oko 28.400 evra.

Nemački list takođe ukazuje na netransparentnu formulu koja se koristi za obračun plata, a koja često ide na ruku evropskim birokratama. Visina plata zavisi od inflacije u Briselu i Luksemburgu, kao i od kretanja plata u javnom sektoru zemalja članica. Ova situacija postavlja pitanja o pravednosti i transparentnosti sistema koji reguliše plate u institucijama EU.

Tradicionalno, plate zaposlenih u EU se povećavaju jednom godišnje, retroaktivno od 1. jula. Međutim, s obzirom na visoku inflaciju koja se beleži poslednjih godina, uvedena je posebna mera koja je omogućila da deo povećanja bude isplaćen već 1. januara. Kao rezultat toga, zaposleni u EU su od 2022. godine dobijali povećanja dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula.

U ovoj godini, ukoliko inflacija ne opadne, moguće su čak tri povećanja plata. Pored aprilske isplate, sredinom godine bi moglo doći do novog povećanja, retroaktivno od januara, a još jedno bi bilo planirano za 1. jul. Ova situacija dodatno komplikuje ekonomsku sliku unutar EU, s obzirom na to da se inflacija i dalje kreće na visokim nivoima, što stvara pritisak na budžete država članica.

Ovo povećanje plata ne dolazi bez svojih kontroverzi. Dok jedni smatraju da je to nužan korak kako bi se zaposlenima omogućio dostojan život u okolnostima visoke inflacije, drugi izražavaju zabrinutost da bi ovakvo povećanje moglo dodatno opteretiti budžete i stvoriti nejednakosti među državama članicama.

S obzirom na to da su plate u EU već godinama predmet rasprava, ovo povećanje će sigurno biti tema u narednim mesecima, kako među političarima, tako i među samim zaposlenima. Veliki broj zaposlenih se nada da će nova povećanja doprineti poboljšanju njihovih životnih uslova, dok istovremeno postavljaju pitanja o održivosti i pravednosti ovakvog sistema.

U svakom slučaju, situacija sa platama u institucijama EU će i dalje biti pod pažnjom javnosti, a očekuje se da će se u narednom periodu nastaviti rasprave o ovom važnom pitanju.

Filip Janković avatar