Ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao je svoju pobjedu na predsjedničkim izborima u Rusiji te će tako nastaviti svoj peti mandat bez ozbiljnog protukandidata. Ujedno je promjenom Ustava omogućeno da se ponovno kandidira i 2030. godine. U prvim rezultatima izbora, Putin je osvojio 87,34% glasova, a tokom svog vladanja ojačao je svoju vlast tako da mu nema ozbiljnih prijetnji.

Na velikoj ceremoniji dodele vojnih nagrada prošlog decembra, Putin je najavio svoju kandidaturu za predsjednika. Kremlj je pokrenuo izbornu kampanju koja je predstavljala Putina kao nacionalnog lidera, stvarajući sliku da je on jedini pravi kandidat.

Putin je već dugo na vlasti u Rusiji, a svoju vlast dodatno je osigurao promjenom pravila kako bi mogao ponovno da se kandidira 2024. i eventualno i 2030. godine. Iako je izlaznost na izborima bila visoka, mnogi međunarodni posmatrači tvrde da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni.

Na izborima su se kao protukandidati pojavili Nikolaj Haritonov, Leonid Slucki i Vladislav Davankov, ali svi su podržavali politiku Kremlja. Boris Nadeždin, koji je bio protivnik Putina, bio je isključen iz trke, eliminirajući tako svaku mogućnost iznenađenja.

Predsjednik Putin se fokusirao na socijalne teme u svojoj kampanji, ali se suočava s velikim izazovima kao što su siromaštvo, obrazovanje, infrastruktura i zdravstvena zaštita. Putin je pokazao nesposobnost da riješi ova pitanja, dok se veliki dio ruskih sredstava troši na vojnu i nacionalnu bezbjednost.

Unatoč protestima i inicijativi „Podne protiv Putina“, koju je pokrenuo Aleksej Navaljni, pobjeda Putina na izborima se činila neizbježnom. Vladimir Putin će se tako ponovno probuditi kao predsjednik Rusije, a na pobedničkom mitingu može se očekivati suza zahvalnosti prema biračima.