Reka Ćehotina, smeštena na severu Crne Gore, poznata je po svojim prelepim meandrima, sličnim reci Uvac u Srbiji. Izvire na planini Stožer i uliva se u reku Drinu, prolazeći kroz slikovite klisure i pitome doline. Ova regija, koja je do sada bila slabo poznata kao turistička destinacija, poseduje jedinstveni prirodni i kulturni potencijal.
Arina Maraš iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa ističe da su autohtone vrste koje se nalaze u ovom području zaštićene nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. „Pored izuzetnog prirodnog bogatstva, ovo područje ima i kulturno-istorijsku vrednost, uključujući arheološka nalazišta, što ga čini izuzetnim kandidatom za zaštićeno područje,“ navodi ona. Gornji tok reke Ćehotine nudi značajan turistički potencijal, uključujući mogućnosti za održivi ribolov i rekreativni turizam.
Inicijativa za zaštitu gornjeg toka Ćehotine pokrenuta je 2021. godine od strane nevladinih organizacija „Eko-Tim“ i „Da zaživi selo“ u okviru regionalne inicijative „Zajedno za rijeke“. Milija Čabarkapa iz NVO „Eko-Tim“ objašnjava da je proces zaštite reke započet u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. „Studija zaštite je završena, a predloženo je da se ovo područje proglasi parkom prirode. Nažalost, proces je stao na lokalnom parlamentu Opštine Pljevlja,“ dodaje Čabarkapa.
Obrađivači prostornog plana Crne Gore i prostorno-urbanističkog plana Pljevalja podržali su ovu inicijativu, a Čabarkapa ističe da više ne postoji prepreka za proglašavanje reke zaštićenim područjem, s obzirom na to da se 99% predloženog područja nalazi u državnoj svojini.
Iako je nevladin sektor aktivan u zaštiti prirodnih područja, aktivisti apeluju na državu da preuzme odgovornost za sprovođenje zaštitnih mera. Ekološki aktivista Vuk Vujisić naglašava da je važno osigurati da zaštita bude održiva i suštinska, a ne samo formalna. „Postavljanje zakona o zaštiti prirode i životne sredine treba da bude rigoroznije,“ smatra on.
Meandri reke Ćehotine, kao i vidikovac u blizini, postali su popularna turistička destinacija, privlačeći posetioce iz celog sveta. Dragojla Gačević iz sela Mataruge kaže da se broj posetilaca povećava, a turisti dolaze iz različitih zemalja, što doprinosi oživljavanju lokalne zajednice. Međutim, pljevaljska sela se suočavaju s demografskom erozijom, i stimulisanje ekonomskih aktivnosti postaje ključno za povratak stanovništva.
Milija Čabarkapa napominje da su zaštićena područja atraktivna za održivi turizam i investicije, što može pomoći u unapređenju infrastrukture i privlačenju ljudi nazad u sela. Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih područja Crne Gore obuhvata 58 područja, ali još uvek ima mnogo prostora koji čekaju na zaštitu.
Pored reke Ćehotine, postoji ideja da se celokupni kanjon reke Morače proglasi parkom prirode. Nakon više od 10 kilometara prirodnog toka, Ćehotina se uliva u Otilovićko jezero, koje je značajno za vodosnabdevanje i termoelektranu. Očuvanje biodiverziteta u ovom području predstavlja priliku za opštinu Pljevlja da se fokusira na održive modele razvoja, istovremeno čuvajući prirodne lepote za buduće generacije.
