Beograd – Vlada Srbije donela je značajnu odluku o stavljanju van snage Odluke o kvantitativnom ograničenju uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kao i Odluke o privremenoj zabrani uvoza peleta od drveta. Ove odluke, koje su objavljene u novom Službenom glasniku, stupaju na snagu 4. marta 2025. godine, što označava promenu u dosadašnjim politikama u vezi sa uvozom ovih proizvoda.
Odluka o privremenoj zabrani uvoza rafinisanog suncokretovog ulja i margarina doneta je u martu 2024. godine, a njena osnovna svrha bila je zaštita domaće proizvodnje. Naime, vlasti su tada obrazložile da je ova mera bila neophodna kako bi se podržali lokalni proizvođači i tržišna stabilnost, koja je bila ugrožena povećanim uvozom ovih proizvoda sa strane.
S druge strane, Odluka o privremenoj zabrani uvoza peleta od drveta doneta je u aprilu 2024. godine. Ova mera je takođe imala za cilj da zaštiti domaću proizvodnju i obezbedi stabilnost na tržištu, s obzirom na to da su peleti postali sve traženiji u kontekstu energetskih potreba. Uvođenjem ovih zabrana, vlasti su želele da podstaknu lokalne proizvođače i smanje zavisnost od uvoza, posebno u sektoru koji se bavi obnovljivim izvorima energije.
Međutim, u poslednjem periodu, situacija na tržištu se promenila. Povećana proizvodnja i stabilnost domaćih proizvođača doveli su do procene da su prethodne mere postale nepotrebne. Vlada je, nakon analize trenutnog stanja i konsultacija sa relevantnim akterima, odlučila da ukine kvantitativna ograničenja i zabrane, čime se otvara prostor za slobodniji uvoz ovih proizvoda.
Stručnjaci smatraju da je ova odluka korak ka liberalizaciji tržišta, što može doneti koristi potrošačima kroz povećanje konkurencije i smanjenje cena. Takođe, otvaranje tržišta može privući nove investicije i poboljšati kvalitet proizvoda dostupnih na domaćem tržištu. Ovaj potez se može posmatrati kao deo šireg ekonomskog plana vlade da unapredi privredu i ojača poziciju Srbije na regionalnom tržištu.
Ipak, postoje i zabrinutosti među domaćim proizvođačima, koji se plaše da bi liberalizacija mogla ugroziti njihovu konkurentnost. Mnogi od njih su već izrazili zabrinutost da bi povećan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mogao da dovede do smanjenja cena i, u konačnici, do problema sa održivošću njihovih poslovanja.
U svetlu ovih promena, važno je da vlada nastavi da prati razvoj situacije na tržištu i, ako je potrebno, preduzme dodatne mere kako bi zaštitila domaće proizvođače. U tom smislu, stručnjaci sugerišu da bi trebalo razmotriti uvođenje podrške ili subvencija za lokalne proizvođače kako bi mogli da se prilagode novim uslovima tržišta.
U narednim mesecima, očekuje se da će se ova tema dalje razvijati, a reakcije različitih aktera na tržištu će biti ključne za oblikovanje budućih politika u vezi sa uvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U tom kontekstu, važno je da vlada osigura transparentan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, kako bi se pronašla rešenja koja će zadovoljiti sve učesnike na tržištu.
Sve u svemu, odluka o ukidanju kvantitativnih ograničenja i zabrana može se smatrati pozitivnim korakom ka liberalizaciji tržišta, ali i izazovom za domaće proizvođače koji će se morati prilagoditi novim uslovima. Vreme će pokazati kako će se ova situacija razvijati i koje će posledice imati po domaću poljoprivredu i ekonomiju u celini.
