Prema istraživanju Hrvatske radiotelevizije, više od polovine građana Hrvatske smatra da članstvo zemlje u NATO savezu nije dovoljno kako bi se osigurala nacionalna bezbjednost u slučaju bezbednosne pretnje i vojne krize. Tačnije, 56,8 posto ispitanika izjavilo je da je neophodno dodatno ojačati sopstvene odbrambene kapacitete, dok 32 posto smatra da je članstvo u NATO-u dovoljna garancija.
Na pitanje kako treba povećati odbrambene kapacitete, 25,5 posto anketiranih smatra da je potrebno uvesti obaveznu vojnu obuku za sve muškarce, dok 20,3 posto smatra da bi rješenje bilo povećanje profesionalnog sastava hrvatske vojske.
Ispitanici se također izjasnili o tomu hoće li Hrvatska trebati uključiti još više u međunarodne vojne operacije, a 49,4 posto građana je reklo da bi trebala. Unatoč tome, 40,6 posto anketiranih smatra da Hrvatska ne bi trebala povećavati svoje angažmane u međunarodnim vojnim operacijama.
Anketa je također pokazala da 49,4 posto građana smatra da bi Hrvatska trebala uključiti dodatne vojne resurse u svoje vojne snage kako bi se bolje pripremila za svaku moguću bezbjednosnu situaciju, dok 40,6 posto smatra da to nije potrebno.
Povjerenje u sposobnost hrvatske vojske da zaštiti zemlju također je ocijenila, pri čemu 43,3 posto onih koji su ispitivani smatraju da je vojska dovoljno sposobna, a 39,3 posto nije sigurno u njihove sposobnosti.
Ovo istraživanje došlo je u trenutku velikih promjena u NATO savezu, sa sve većim pritiskom na evropske zemlje da povećaju svoje vojne kapacitete i obaveze prema savezu. Neke članice NATO-a, poput SAD-a, inzistiraju da druge zemlje povećaju svoje odbrambene budžete kako bi mogle adekvatno odgovoriti na savremene bezbjedonosne prijetnje.
Međutim, ovo istraživanje pokazuje da postoji značajan broj građana koji smatra da se na NATO samoj članici ne može osloniti za svoju nacionalnu bezbjednosnu, i sugerira da bi Hrvatska trebala unaprijediti svoje odbrambene kapacitete kako bi se bolje zaštitila. Ovo pokazuje da postoji velika zabrinutost među građanima za sigurnost zemlje, posebno u svjetlu sve složenijih geopolitičkih odnosa i prijetnji.
Ministarstvo odbrane je reagovalo na ove rezultate, ističući da Hrvatska već ulaže znatne napore u unapređenje svojih odbrambenih kapaciteta, ali da je spremno razmotriti dodatne mjere kako bi se osigurala nacionalna bezbjednost. Ovo uključuje razmatranje prijedloga za uvođenje obavezne vojne obuke za sve muškarce, kao i povećanje profesionalnog sastava vojske, kako bi se osigurala sposobnost odgovora na potencijalne bezbjedonosne prijetnje.
Istraživanje je također izazvalo raspravu među političarima, pri čemu su neki izrazili zabrinutost zbog rezultata i pozvali na daljnje korake kako bi se unaprijedila odbrambena sposobnost zemlje. S druge strane, postoje i oni koji smatraju da je članstvo u NATO-u dovoljna garancija za nacionalnu bezbjednost i da nije potrebno dodatno jačati vojne kapacitete.
Ovo istraživanje također postavlja pitanje šire evropske solidarnosti i sposobnosti zemalja članica NATO-a da se međusobno podrže u slučaju krize. Sve ovo sugerira da su pitanja bezbednosti i odbrane i dalje visoko na dnevnom redu za Hrvatsku, i da će biti potrebno daljnje razmatranje kako bi se osigurala sigurnost zemlje u promjenjivom geopolitičkom okruženju.
