Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, izjavio je da je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, glasala protiv prijedloga zakona o državnoj imovini, što bi moglo rezultirati pokretanjem prava veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te otvoriti mogućnost blokade zakona na više razina. Konaković je pozdravio usvajanje ovog zakona od strane hrvatskog člana Predsjedništva, Željka Komšića, i bošnjačkog člana, Denisa Bećirović, ali je istaknuo da postoji mogućnost blokade za one koji se protive takvim rješenjima.

„Činjenica da je Cvijanović glasala protiv, vjerojatno znači i pokretanje prava veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, istaknuo je Konaković. Prema njegovim riječima, moguće je uspostaviti parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali ne i u Domu naroda.

Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH, usvojen je prijedlog zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine preglasavanjem Željke Cvijanović, srpske članice Predsjedništva BiH. Predložitelji su članovi Denis Bećirović i Željko Komšić. Zakon će biti upućen na daljnju proceduru u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Prema Dejtonskom sporazumu, imovina ne pripada BiH, već isključivo entitetima. Konaković je izrazio sumnju u usvajanje ovakvog kvalitetnog dokumenta s obzirom na teškoće koje bi mogao predstavljati eventualni stav HDZ-a.

Nakon usvajanja prijedloga zakona o državnoj imovini BiH na današnjoj sjednici Predsjedništva, dolazi do otvaranja mnogih pitanja i mogućnosti za budućnost Bosne i Hercegovine. Proces usvajanja ovog zakona nije jednostavan, budući da su jasno vidljive političke podjele unutar zemlje.

Deal o ovom zakonu bio je posebno složen jer su različiti entiteti u BiH imali različite interese i stajališta po pitanju državne imovine. S obzirom na to da imovina BiH ne pripada samo državi već i entitetima, donošenje zakona o njezinom upravljanju zahtijevalo je kompromis i dogovor između svih strana.

Smatra se da je usvajanje ovog zakona ključno za daljnju političku stabilnost u BiH, ali isto tako predstavlja izazov za sve političke aktere u zemlji. Pitanje državne imovine duboko je politički i emotivno opterećeno te će zahtijevati ozbiljan pristup pregovorima i donošenju konačne odluke.

S obzirom na to da je život u BiH već dugo vremena obilježen političkim napetostima i međuetničkim tenzijama, važno je uspješno okončati proces donošenja ovog zakona kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet zemlje.

U tom kontekstu, uloga članova Predsjedništva BiH i njihovih odluka postaje ključna za budućnost države. Njihovo suglasno djelovanje na političkoj sceni može osigurati potrebne reforme i promjene koje će omogućiti BiH da ostvari svoj puni potencijal u skladu s europskim standardima.

Uzimajući u obzir sve faktore koji su utjecali na donošenje ovog zakona, može se zaključiti da je proces bio dugotrajan i zahtjevan, ali da je konačan ishod predstavljen kao važan korak prema jačanju države i njezinoj integraciji u europske strukture.

Upravo zbog toga, postavljanje temelja za daljnji razvoj i napredak Bosne i Hercegovine ostaje ključni cilj za sve političke i društvene aktere u zemlji. Kroz usvajanje ovakvih ključnih zakona moguće je stvoriti stabilno i prosperitetno okruženje za sve građane BiH te osigurati njihovu bolju budućnost.