U nedavnoj izjavi za TV Prva, Zoran Knežević istaknuo je problematiku vezanu uz građane Srbije koji imaju direktno poreklo iz Crne Gore. Prema njegovim rečima, u Srbiji živi između 200-300.000 ljudi koji su ostali bez crnogorskog državljanstva nakon odvajanja Crne Gore od Srbije.
Ovi građani su zatečeni situacijom u kojoj su ostali bez mogućnosti da imaju dvojno državljanstvo, za razliku od pripadnika ostalih naroda koji imaju tu privilegiju. Naime, mnogi Albanci ili Amerikanci koji žive u Srbiji imaju dvojna državljanstva i nalaze se u biračkom spisku. Knežević je istaknuo da pripadnici crnogorskog naroda redovno glasaju na izborima u Crnoj Gori, ali da su uskraćeni pravo glasa u Srbiji.
S obzirom na činjenicu da su grobovi predaka ovih građana locirani u Crnoj Gori, postavlja se pitanje njihovog identiteta i prava na učešće u političkom životu te zemlje. Njihov nedostatak crnogorskog državljanstva stvara prepreke u obavljanju određenih administrativnih i građanskih prava, što stavlja ove ljude u nezavidan položaj.
Zbog svega navedenog, Knežević je istaknuo potrebu za pokretanjem dijaloga o ovom pitanju i pronalaženju adekvatnih rešenja koja bi omogućila ovim građanima da ostvare svoja prava i učestvuju u političkom životu zemlje iz koje potiču. Važno je stvoriti uslove za njihovo integriranje u društvo i osigurati im pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom.
Ova tema otvara važno pitanje o pravima i obavezama građana koji žive izvan teritorije svoje matične države, ali su i dalje emocionalno, kulturološki i identitetski povezani s njom. Njihovo izostavljanje iz političkog procesa može dovesti do osećaja istiskivanja i nepripadanja, kao i do potencijalnih društvenih tenzija.
Važno je da se ova tema otvori za javnu debatu i da se pronađu adekvatna rešenja koja će omogućiti ovim građanima da se osećaju deo svoje zajednice i da ostvare svoja prava na jednak način kao i ostali građani. Potrebno je stvoriti prostor za dijalog i saradnju među relevantnim akterima kako bi se prevazišle prepreke i omogućilo ovim ljudima da ostvare svoj puni potencijal.
Ukazivanje na ovu problematiku ne samo da je važno za prava građana sa crnogorskim poreklom u Srbiji, već može poslužiti i kao primer za druge situacije u kojima se pojedinci suočavaju s ograničenjima u ostvarivanju svojih prava zbog specifične nacionalne pripadnosti ili porekla.
Srbija kao multietnička i multikulturalna država treba da garantuje jednakost svim svojim građanima i da osigura da svi imaju podjednake mogućnosti za učešće u političkom životu države. Ova tema je samo jedan od primera koji pokazuju da postoji potreba za kontinuiranim radom na unapređenju prava i sloboda svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost.
U zaključku, važno je naglasiti da je potrebno iznijeti ove probleme na javnu scenu i otvoriti dijalog o njima kako bi se pronašla rešenja koja će omogućiti svim građanima da ostvare svoja prava i slobode u skladu sa demokratskim principima i vrednostima. Sudbina građana s crnogorskim poreklom u Srbiji treba da bude tema koja će biti adekvatno adresirana i rešena u interesu svih učesnika u društvenom i političkom životu.
