Njemački ministar gospodarstva Robert Habek izjavio je danas na konferenciji posvećenoj ekonomiji i ekonomskoj suradnji zemalja Zapadnog Balkana da je važno da Sporazum o slobodnoj trgovini zemalja srednje Europe CEFTA bude zaključen i da se zemlje Zapadnog Balkana razvijaju prema EU.
„Politička važnost ove konferencije ne bazira se samo na ekonomskoj važnosti za zemlje Zapadnog Balkana, već i na važnosti tog regiona u cjelini. To je kompliciran region, tu su sukobi koji su još svježi. Ali, to je region koji je važan za Europu i Njemačku, i važno je da se te zemlje razvijaju u smjeru Europe“, rekao je Habek na pripremnoj konferenciji tri tjedna prije jubilarnog 10. samita Berlinskog procesa zemalja Zapadnog Balkana, prenosi Dojče vele.
Njemački ministar je naveo tri najvažnije točke koje su raspravljane u Berlinu: priprema sporazuma zemalja CEFTA i EU, pitanje energetskog miksa i pitanje regionalne suradnje.
„Važno je da sporazum CEFTA bude zaključen, to je sljedeći korak“, rekao je Habek i dodao da na tom putu „stoje neki problemi“.
Na pitanje novinara da li je možda riječ o blokadi uvoza proizvoda iz Srbije koju je prije više od godinu dana uveo premijer privremenih kosovskih institucija Aljbin Kurti, Habek je rekao da se na konferenciji mnogo raspravljalo o neriješenim problemima između Srbije i privremenih institucija u Prištini, i da se pokušava „pronaći kompromis“.
„To je problem koji mora biti prevladan. Napredak ne može ovisiti samo o jednom sukobu, koliko god se on činio teškim“, istaknuo je Habek, napominjući da, ako se taj problem ne riješi, treba pronaći „druge načine“.
Ocijenio je da novi globalni odnosi guraju zemlje Zapadnog Balkana zbog blizine još više u centar interesa EU.
Prema njegovim riječima, druga važna točka ekonomske konferencije jest tzv. „energetski miks“, kao i težnja da sve više proizvoda sa Zapadnog Balkana bude proizvedeno uz korištenje obnovljivih izvora energije.
„Na Balkanu je potrebna promjena energetskog miksa, jer Balkan se još uvijek u velikoj mjeri oslanja na ugalj kao energetski izvor. To je jedan od naših ciljeva“, rekao je njemački ministar.
Tomas Narbeshuber, iz kompanije BASF, koji je na konferenciji zastupao Udruženje njemačke privrede za istočnu Europu, rekao je da pozivi za što jačom regionalnom suradnjom nisu prazna politička fraza, već važan aspekt za investitore.
„Regionalna suradnja i integracija su odlučujući preduvjeti za ekonomski prosperitet zemalja Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana mogu iskoristiti svoj ekonomski potencijal samo ako još tješnje surađuju, dodatno smanje prekogranične barijere, provedu zajedničke infrastrukturne projekte i uvedu standarde EU. To će region učiniti još privlačnijim za njemačke i druge strane ulagače“, ocijenio je on.
Narbeshuber je dodao da je vladavina prava osnovni preduvjet za uspješno ekonomsko djelovanje domaćih i stranih kompanija u regionu.
Osim predstavnika nadležnih ministarstava zemalja regiona, uključujući Srbiju, konferenciji su prisustvovali i službenici zemalja-partnera Berlinskog procesa. Među njima su mnoge regionalne članice EU, poput Hrvatske, Bugarske i Austrije, kao i neke zemlje koje su od početka bile vezane za taj proces, ali međuvremenu su istupile iz EU, poput Velike Britanije.
Povodom obilježavanja desetogodišnjice Berlinskog procesa, organizatori Ekonomskog foruma kreirali su Zajednički dokument pod nazivom „10 godina Berlinskog procesa – Ocena ekonomske perspektive i naredni koraci“, koji osvjetljava ključne izazove i pravce buduće suradnje među zemljama Zapadnog Balkana i Europske unije.
Kako se navodi u priopćenju Njemačko-srpske gospodarske komore, koja je također sudjelovala u radu konferencije, jedan od glavnih aspekata koje dokument naglašava jest potreba za dodatnim podizanjem svijesti o Europskoj uniji kao zajednici vrijednosti, te da investitori iz EU i lokalna privreda preuzmu značajnu ulogu u promoviranju prednosti članstva u EU, kao što su slobodno kretanje ljudi, kapitala, usluga i robe unutar jedinstvenog tržišta.
Sljedeća pripremna konferencija u okviru Berlinskog procesa okupit će 1. listopada u Berlinu ministre vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i zemalja koje sudjeluju u tom procesu.
Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, predstavlja ključni okvir za ekonomsko i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Europskom unijom, promovirajući regionalnu suradnju i održivi ekonomski rast.