Italijanski ministar zdravlja Oracio Šilači izjavio je danas da je u 2024. godini prijavljeno ukupno 18.000 napada na 22.000 zdravstvenih radnika. Ove informacije su objavljene na predstavljanju trećeg izveštaja koji su izradile Italijanska federacija zdravlja i zdravstvenih agencija (Fiaso) i Institut Čensis, a prenela ih je agencija Ansa.
Prema podacima Opservatorije ministarstva o bezbednosti zdravstvenog osoblja, 2024. godine zabeležen je značajan broj napada koji su se dogodili na nacionalnom nivou. Šilači je naglasio da je prijavljeno više od 18.000 napada, što ukazuje na ozbiljan problem nasilja prema zdravstvenim radnicima. Ovaj trend nije nov, jer se nasilje nad zdravstvenim osobljem povećava iz godine u godinu.
Fiaso je takođe izneo podatke o povećanju napada na lekare, medicinske sestre i druge zdravstvene profesionalce za 5,5 odsto u poslednjih 12 meseci. Ovaj porast je nastavak trenda koji je zabeležen u prethodnim godinama, što dodatno ukazuje na neophodnost preduzimanja mera zaštite zdravstvenih radnika. Svaka lokalna zdravstvena uprava pretrpela je u proseku 116 epizoda nasilja u toku godine, što je alarmantna statistika.
Ministar Šilači je posebno istakao da je većina napada prijavljena u hitnim službama, psihijatrijskim službama i bolničkim odeljenjima. U većini slučajeva, napadači su bili pacijenti, a u nekim situacijama i članovi porodice ili negovatelji. Ova saznanja ukazuju na to da su zdravstveni radnici često izloženi riziku, posebno u stresnim situacijama i okruženjima gde je pritisak na njih maksimalan.
Povećanje nasilja nad zdravstvenim radnicima postalo je ozbiljan problem ne samo u Italiji, već i širom sveta. Mnogi zdravstveni radnici su izloženi fizičkom i verbalnom nasilju, a takva situacija može značajno uticati na kvalitet zdravstvene zaštite koju pružaju. Osim toga, nasilje može imati i dugoročne posledice po mentalno zdravlje samih radnika.
Šilači je naglasio da je potrebno raditi na unapređenju bezbednosti zdravstvenih radnika i da je od suštinskog značaja poboljšati uslove rada u zdravstvenim ustanovama. On je pozvao na saradnju između različitih institucija kako bi se stvorili sigurniji uslovi za sve koji rade u zdravstvu. U tom smislu, važno je razviti strategije prevencije i intervencije koje će pomoći u smanjenju broja napada na zdravstvene radnike.
Fiaso je takođe ukazao na potrebu boljih obuka za zdravstvene radnike u vezi sa upravljanjem nasilnim situacijama i pružanjem podrške kolegama koji su možda doživeli nasilje. Edukacija i obuka su ključni faktori u smanjenju nasilja, kao i u jačanju otpornosti zdravstvenih radnika.
Osim toga, važno je i podizanje svesti javnosti o problemu nasilja nad zdravstvenim radnicima. Mediji, nevladine organizacije i same zdravstvene ustanove mogu igrati značajnu ulogu u stvaranju kulture poštovanja prema onima koji se brinu o zdravlju populacije.
U zaključku, situacija sa nasiljem nad zdravstvenim radnicima u Italiji zahteva hitnu reakciju i zajedničke napore svih relevantnih aktera. Samo kroz saradnju i implementaciju efikasnih strategija može se stvoriti sigurnije okruženje za zdravstvene radnike, što će na kraju doprineti i boljem kvalitetu zdravstvene zaštite za sve građane.