S prvim danom ove godine, u Hrvatskoj su stupili na snagu novi zakoni koji se odnose na građevinarstvo, prostorno uređenje, socijalnu zaštitu, status stranaca i zaštitu okoliša. Ove promene uključuju nova pravila za iznajmljivanje stanova, kao i naplatu plastičnih kesa za voće i povrće.
Izmene Zakona o strancima u Hrvatskoj reguliraju tržište rada za strane radnike. Važenje plave karte EU se produžava sa dve na četiri godine, što omogućava visokokvalifikovanim radnicima da je dobiju, čak i bez formalne obrazovne kvalifikacije, ali sa stručnim veštinama u IT sektoru. Dozvole za boravak i rad za radnike iz trećih zemalja će se izdavati do tri godine, dok će sezonski radnici moći da dobiju dozvolu do devet meseci kao biometrijsku ispravu.
Novost je i to da će radnici imati 60 dana nezaposlenosti nakon isteka ugovora o radu da bi pronašli novi posao, pri čemu će moći da se prijave na berzu i primaju naknadu za nezaposlene. Poslodavci će morati da daju novčanu garanciju državi za svakog radnika iz trećih zemalja, a strani radnici neće smeti da primaju nižu platu od hrvatskih državljana koji obavljaju iste poslove. Također, uređuje se i smeštaj stranih radnika.
Država će obezbediti učenje hrvatskog jezika stranim radnicima kao uslov za odobrenje dugotrajnog boravka nakon pet godina. Cilj Zakona je i podsticati povratak hrvatskih iseljenika, koji će moći da borave dve godine, a nakon tri godine će imati pravo na stalni boravak i zapošljavanje bez dozvola za rad i boravak.
Takođe, stupio je na snagu Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji donosi nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova i novčane kazne za građevinske radove koji mogu ugroziti statiku zgrade. Vlasnici koji žele da iznajme stan za više osoba moraju dobiti saglasnost dve trećine komšija, a nadzor nad sprovođenjem ovog zakona će vršiti komunalni redari.
Upravitelji koji krše ovaj zakon mogu biti kažnjeni iznosima od 700 do 5500 evra, dok suvlasnici mogu biti kažnjeni od 400 do 10.000 evra. Takođe, stupio je na snagu Zakon o privremenom izdržavanju, kojim se osniva alimentacijski fond i donose odluke Vlade o dodeli sredstava pomoći. Ovaj zakon takođe povećava osnovicu za obračun iznosa garantovanih minimalnih naknada i drugih socijalnih naknada do 2025. godine.
