Predsednički izbori u Hrvatskoj održat će se 29. prosinca, a pravo glasa ima oko tri i pol milijuna birača. Do sada se najavilo 13 kandidata, ali procedura prikupljanja potpisa još uvijek traje. Najveći potres u kampanji izazvano je hapšenjem ministra zdravstva Vilija Beroša, a pravo glasa imat će i hrvatski državljani u Srbiji.

Pod sloganom „predsjednik za predsjednika“, aktuelni predsjednik Zoran Milanović pokušat će osvojiti drugi mandat na Pantovčaku. Njegov najozbiljniji protivnik, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i Domovinskog pokreta, vodi kampanju pod teretom hapšenja HDZ-ovog ministra zdravlja Vilija Beroša, koji je osumnjičen za korupciju.

Profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Dejan Jović, tvrdi da bi agresivni napadi na protivnike izazvali kontraprotivnapade koji bi se fokusirali na pitanja korupcije. Kampanje će se također voditi i u Srbiji, gdje je izlaznost birača bila zanemariva u prethodnim izbornim ciklusima.

Politički predstavnici u Vojvodini također najavljuju kampanju za predsjedničke izbore, ali još nije poznato kojim kandidatima će pružiti podršku. Srpsko pitanje, migranti i zaštita granica za sada nisu glavne teme u kampanji, osim za „Mostovog“ kandidata i ratnog veterana Mira Bulja.

Istorčar Milan Gulić ističe da je malo interesovanje Srba u Srbiji za glasanje na hrvatskim izborima prvenstveno zbog razočaranja politikom Hrvatske prema Srbima od 90-ih godina. Srbi koji su poreklom iz Hrvatske, a žive u Srbiji, također pokazuju malo interesovanja za politička zbivanja u Hrvatskoj. Oni su duboko integrirani u društvo Republike Srbije i ne doživljavaju Hrvatsku kao svoju zemlju.

Gulić ističe da bi bilo dobro da Srbi ne budu dominantna tema u Hrvatskoj te da je Hrvatska nacionalno homogena zemlja, s većinskim udjelom Hrvata. U predizbornoj kampanji Srbi i odnosi s Srbijom nisu zastupljeni, što je poželjno za očuvanje mira i stabilnosti u regiji.