Nakon rekordne 2021. godine, izvoz srpske maline je počeo opadati. Tijekom 2022. i 2023. godine, izvoz je pao i u tonaži i u deviznoj vrijednosti.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz malina iz Srbije 2023. godine bio je za trećinu manji nego 2021. godine, s vrijednošću od oko 280 milijuna eura.

U istom razdoblju, uvoz malina u Srbiju također je pao, a prednjači malina proizvedena u Bosni i Hercegovini.

Stručnjak za voćarstvo, dr. Aleksandar Leposavić, ističe više razloga za ovakvo stanje srpske maline. Nerealni zahtjevi proizvođača, kao i nedostatak znanja i poznavanje tržišta od strane otkupljivača i izvoznika, glavni su problemi. Također, istupanje pojedinih predstavnika proizvođača ili izvoznika znatno je utjecalo na konfuziju i poziciju Srbije kao svjetskog lidera u proizvodnji najkvalitetnije maline na svijetu.

Proizvođači trpe velike štete zbog ovakvog stanja, a mnogima od njih malinarstvo je i glavni izvor prihoda. Nezadovoljni otkupnom cijenom voćari nerijetko se odlučuju na prosvjede tijekom sezone berbe.

Otkupna cijena maline prošle godine bila je prilično niska, pa se već postavlja pitanje kakvo ćemo stanje imati ove godine.

Osim za svježom, pala je i potražnja za srpskom smrznutom malinom. Pad tražnje za smrznutom malinom kreće se od 10 posto u Francuskoj do čak 40 posto u Njemačkoj, najvećim tržištima za smrznutu srpsku malinu.

Ove informacije ukazuju na krizu u srpskoj malinarskoj industriji, koja je u vrlo teškom položaju. Nadamo se da će se situacija popraviti i da će se srpska malina vratiti na tržište jača i konkurentnija.