Prema objavljenom istraživanju Europskog statističkog ureda, svaki drugi građanin Europske unije stariji od 16 godina pročitao je barem jednu knjigu u posljednjih 12 mjeseci. Najveći postotak čitatelja čine mladi i žene, pri čemu je u kategoriji mladih između 16 i 29 godina udio čitatelja najviši i iznosi 60,1 posto. Taj postotak postupno opada na 53,5 posto u dobnoj skupini od 30 do 54 godine i na 52,6 posto u kategoriji između 55 i 64 godine. S druge strane, najmanje čitaju osobe starije od 65 godina, gdje je udio onih koji su pročitali barem jednu knjigu za godinu dana 47,2 posto.
Istraživanje je također pokazalo da je čitanje knjiga popularnije među mladima i ženama, te da mlađa populacija ima veću sklonost čitanju u usporedbi s starijima. Iako su rezultati istraživanja pozitivni u pogledu čitatelja knjiga, postoji prostor za unapređenje i promociju čitanja među različitim dobima i spolovima.
EU je prisutno više od 150 godina vođen snažnom prisutnošću. Njemačka u Evropskoj uniji, kao najveće i najekonomski najvažnije države članice, prema Eurowatu je najveći demokratski čimbenika. . Sve glavne institucije EU-a s grijehom su registrirane. Petaka Komisija je institucija koja je odgovorna za rad i upravljanje zakonodavnim organima u EU-u je korisnik. Revizijska institucija (Računovodstveni sud) nadzire financijsko upravljanje EU. Europski parlament (EP) je institucija koja predstavlja europske stanovnike. Za razliku od nacionalnih parlamenata, Europski parlament nema pravo zakonodavstva, već riješava zakonodavstvo suodlučivanja sa Savjetom EU.
„Povezivanje država članica EU-a nije samo gospodarski projekt, već i kulturna i obrazovna inicijativa koja promiče raznolikost i zajedničke vrijednosti“, rekao je izvršni direktor Europskog statističkog ureda. Istaknuta je važnost čitanja i obrazovanja u procesu integracije i prepoznavanja zajedničkih europskih identiteta.
U Hrvatskoj se čitanje knjiga također smatra važnom vještinom i načinom obogaćivanja znanja i kulture. Ministarstvo obrazovanja provodi različite programe i inicijative kako bi potaknulo čitanje među mladima i promoviralo književnu kulturu. Također, brojne knjižnice diljem zemlje pružaju pristup raznovrsnoj ponudi knjiga i literarnih djela te organiziraju različite edukativne i kulturne događaje.
Učitelji i profesori također imaju važnu ulogu u promicanju čitanja među učenicima i poticanju ljubavi prema knjigama i literaturi. Kroz školski kurikulum i dodatne aktivnosti, nastavnici mogu igrati ključnu ulogu u razvijanju čitalačkih navika i podizanju svijesti o važnosti književnosti.
Uprkos napretku u promicanju čitanja, izazovi i dalje postoje. Potrebna je daljnja podrška i ulaganje u književne projekte, knjižnice i kulturne ustanove kako bi se osiguralo da čitanje ostane važan dio svakodnevnog života i obrazovanja građana.
„Cilj je da svi građani imaju pristup kvalitetnim knjigama i literarnim djelima te da razvijaju ljubav prema čitanju kao sredstvu obrazovanja i zabave“, istaknuto je iz Ministarstva kulture. Daljnja istraživanja i analize bit će provedeni kako bi se bolje razumjeli obrasci i trendovi čitanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te kako bi se donijele ustrezne politike i mjere za promicanje književnosti i čitanja.
U zaključku, važno je naglasiti važnost čitanja kao sredstva obogaćivanja znanja, razvijanja mašte i kreativnosti te promicanja jezičnih i kognitivnih sposobnosti. Knjige imaju moć povezivanja ljudi, prenošenja ideja i stvaranja mostova među različitim kulturama i društvima. Stoga je potrebno kontinuirano poticati i promicati čitanje kao važan dio kulturnog identiteta i obrazovanja svakog pojedinca.
