Pravoslavni hrišćani sutra obilježavaju Veliki petak, dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti. Ovaj dan se smatra najtužnijim u hrišćanstvu, te se obeležava strogošću u postu i uzdržavanjem od veselja i proslava. Također, prema narodnoj tradiciji, na ovaj dan ne rade se poslovi ni u polju ni u kući.

Veliki petak predstavlja dan žalosti kada se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi s Blagovestima. Za vreme od Velikog četvrtka do Vaskrsa, zvona na crkvama se ne oglašavaju jer su ona simbol radosti u pravoslavnoj crkvi. Vaskrs, koji se obilježava u nedjelju, najveći je praznik hrišćanstva, obilježava se u spomen na vaskrsenje Isusa Hrista.

U Srbiji se Veliki petak obilježava različitim običajima i vjerovanjima koja potiču iz prošlosti. Mnogi od tih običaja i dalje su dio zajednice i prisutni su u različitim dijelovima zemlje. Tradicionalno farbanje jaja je jedan od običaja za Veliki petak, dok postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne jede kopriva i ne pije vino, simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista.

U nekim krajevima, običaj je da se na Veliki petak donese voda s jezera kako bi se umili i očistili od bolesti. Također, u starim vremenima, devojčice su vezivale kosu u nadi da će brže rasti, dok neki vjeruju da će devojke koje ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga ispod jastuka u noći pred Veliku subotu sanjati svog budućeg muža.

Veliki petak je važan dan u pravoslavlju kada se vjernici prisjećaju i proživljavaju Isusovu smrt na krstu. Ovaj dan je posvećen kontemplaciji, pokajanju i molitvi, te predstavlja uvod u proslavu Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika.