Povišene temperature mora značajno utječu na život u Jadranskom moru, ali unatoč tome Jadran zadržava svoju biološku raznolikost. Rekordne temperature mora izmjerene su u Dubrovniku, s najvišom temperaturom od 29.8 stupnjeva Celzijusa. Ovo je posljedica dugotrajnog zagrijavanja mora tijekom ljetnih mjeseci, što utječe na stanovnike mora. Okeanografi upozoravaju da će se rekordne temperature zadržavati sve dok traje toplinski val, ali da bi jači vjetrovi mogli privremeno sniziti temperature.
Promjene u temperaturi morske površine također utječu na duboke dijelove Jadrana, što može uzrokovati daljnje povećanje temperature u cijelom moru. Ovo je posebno zabrinjavajuće za biljne i životinjske vrste koje su manje prilagodljive većim promjenama temperature. Unatoč tome, Jadran zadržava visoku raznolikost vrsta, s domaćim vrstama koje uspješno ograničavaju rast populacije stranih vrsta.
Nove vrste riba, uključujući invazivne vrste, sve češće dolaze u Jadransko more, što može poremetiti ekosustav. Međutim, zahvaljujući velikoj biodiverzitetu Jadran uspješno održava ravnotežu između domaćih i stranih vrsta. Okeanografi i biolozi prate dolazak novih vrsta te utjecaj promjena u temperaturi mora na morski život.
Financiranje istraživanja Jadranskog mora putem projekata stvorilo je izazove u održavanju kontinuiteta praćenja i analize podataka. Nedostatak stabilnog financiranja predstavlja problem za znanstvenike koji se bore za očuvanje morskog okoliša. Unatoč tome, nade se polažu u svijest ljudi o važnosti zaštite prirode i potrebi za održavanjem biodiverziteta.
Budućnost Jadranskog mora ovisi o tome kako će se temperature nastaviti mijenjati te kako će se ljudi prilagoditi tim promjenama. Nadamo se da će Jadran uspjeti očuvati svoju biološku raznolikost i ekosustav unatoč izazovima koje donosi klimatske promjene. U međuvremenu, znanstvenici će nastaviti pratiti stanje mora i tražiti načine očuvanja jedinstvenog ekosustava Jadranskog mora.
