Ovog tjedna u New Yorku okupili su se mnogi ekonomisti i kreatori monetarne politike na proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda, među kojima su bili i donositelji odluka iz Europske centralne banke. Razgovor sa 12 članova Izvršnog odbora Europske centralne banke otkrio je njihove stavove o izgledima za kamatne stope i inflatorne pritiske u eurozoni.

Predsjednica ECB-a, Kristin Lagard, je iznijela čvrstu poruku na sastanku koja odražava njene nedavne izjave na konferencijama za medije. Naglasila je potrebu za izgradnjom povjerenja u dezinflacijski proces, ističući da tržišta mogu očekivati skoro smanjenje kamatnih stopa, osim u slučaju velikih iznenađenja.

„Samo trebamo izgraditi malo više povjerenja u ovaj dezinflacijski proces, ali ako se krećemo u skladu s našim očekivanjima, ako ne budemo imali veliki šok u razvoju, idemo prema trenutku kada moramo ublažiti restriktivnu monetarnu politiku“, rekla je Lagard za CNBC Saru Ajzen.

Guverner Francuske banke, Francois Villeroy de Galhau, izrazio je uvjerenje da bi ECB trebala smanjiti kamatne stope u lipnju kako ne bi nanijela preveliku štetu ekonomiji eurozone, koja je prošle godine bila na rubu recesije.

„Sada postoji vrlo veliki konsenzus da je vrijeme da se uzme ovo osiguranje manje-više od onoga što bih nazvao drugim rizikom. Prvi rizik je da se reagira prerano i da se inflacija ponovno podigne, a to bi bila opasnost“, rekao je on. „Ali drugi rizik bi bio da budete iza krivulje i da platite previsoke troškove u smislu ekonomske aktivnosti i zapošljavanja.

Predsjednik Njemačke Bundesbanke, Joachim Nagel, izjavio je da se povećava vjerojatnost za smanjenje kamatnih stopa u lipnju, uzimajući u obzir baznu inflaciju i projekcije koje ukazuju na dezinflacijski put u eurozoni.

„Vjerojatnost se povećava“ za lipanjsko smanjenje, rekao je Nagel. Dodao je da postoje upozorenja, uključujući rizik od poskupljenja nafte.

„Bazna inflacija je i dalje visoka, inflacija usluga je visoka. Za lipanjski sastanak dobit ćemo naše projekcije, tako da ćemo dobiti nove prognoze i ako bude potvrda da inflacija zaista pada, i da ćemo ostvariti svoj cilj do 2025. godine, kao što sam rekao, vjerojatnost je sve veća da će doći do smanjenja stope na ovom sastanku u lipnju“, objasnio je Nagel.

Geopolitičke tenzije su označene kao potencijalna prijetnja smanjenju kamatnih stopa ove godine. Guverner Austrijske centralne banke, Robert Holzmann, istaknuo je da bi promjene na Bliskom istoku, posebno cijena nafte, mogle zahtijevati ponovno razmatranje strategije ECB.

„Vidjeli smo što se dogodilo na Bliskom istoku… možda imamo drugačiju cijenu nafte, a to bi, naravno, moglo zahtijevati da ponovno razmislimo o našoj strategiji“, rekao je on.

Guverner Banke Portugala, Mario Centeno, naglasio je potrebu za promjenom ciklusa monetarne politike s obzirom na nedavno usporavanje inflacije. Izrazio je uvjerenje da će odgovor ECB biti u skladu s oporavkom ekonomije eurozone.

„Siguran sam da ćemo dati odgovor koji je u skladu s oporavkom ekonomije eurozone koji imamo u našoj prognozi“, rekao je Centeno i dodao da su tržišna očekivanja za lipanj „vrlo jasna“.

Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, istaknuo je neovisnost centralne banke i naglasio da će politika ECB-a biti vođena neovisno od Federalnih rezervi SAD-a.

Guverner Banke Litve, Gediminas Šimkus, naglasio je razlike između inflacije u SAD-u i Europi, ističući da će ECB biti centralna banka koju treba pratiti, unatoč potencijalnim globalnim negativnim učincima jačeg dolara.

Ovi stavovi ukazuju na značajne rasprave među donositeljima odluka u Europskoj centralnoj banci i najavljuju moguće promjene u monetarnoj politici u narednom razdoblju.