Poslanici Skupštine Crne Gore danas nisu uvrstili u dnevni red predlog Bošnjačke stranke o „genocidu“ u Šahovićima. Umesto toga, poslanici su iskoristili skupštinsku govornicu kako bi poslali poruke političkim neistomišljenicima. Milan Knežević, vođa koalicije „Za budućnost Crne Gore“, postavio je pitanje lideru BS Ervinu Ibrahimoviću o zatočenim Nikšićanima na Kosovu i Metohiji, Rajku Krivokapiću, Dragutinu Lalatoviću, Marinku Jovanoviću i Bošnjaku na KiM Ekremu Bajroviću. Knežević je također komentirao nonpejer i izjavio da Hrvati neće tražiti izručenje Mila Đukanovića zbog ratnih zločina.
Knežević je istaknuo da su zatvoreni crnogorski vojnici i Bajrović jer smatraju da je Kosovo srce Srbije ili sastavni deo Republike Srbije. Kritizirao je i nonpejer te naglasio da Hrvati neće tražiti izručenje Đukanovića. Poručio je da bez obzira na mišljenje o Đukanoviću, neće ga dati Hrvatskoj te da će se, ukoliko se primjenjuju veze s Rusima, brzo doći i do Đukanovića i do Roćena.
Ova rasprava u Skupštini Crne Gore izazvala je različite reakcije među poslanicima i javnošću. Dok su neki podržali stavove Kneževića i njegove koalicije, drugi su osudili ovakav način izražavanja i političkog delovanja.
Tema „genocida“ u Šahovićima nije dobila potrebnu pažnju na sednici parlamenta, ali je otvorila vrata za raspravu o političkim odnosima i međunarodnim pitanjima. Odnosi između Crne Gore, Srbije, Kosova i drugih zemalja u regionu i šire su kompleksni i često su predmet političkih manipulacija i sukoba.
Neki analitičari smatraju da je ova rasprava u Skupštini Crne Gore samo jedan od mnogih primera političkog spletkarenja i manipulacija u regionu. S obzirom na istorijske sukobe i rivalitete, političari često koriste osetljive teme poput genocida, ratnih zločina i nacionalnih pitanja kako bi postigli svoje političke ciljeve.
U međuvremenu, situacija zatvorenih crnogorskih vojnika na Kosovu i Metohiji, kao i Ekrema Bajrovića, i dalje izaziva pažnju javnosti i političara. Pitanje njihovog pritvaranja i mogućih političkih posledica za Crnu Goru i region i dalje ostaje otvoreno.
Ova rasprava u Skupštini Crne Gore također je pokazala duboke podele i političke antagonizme među političkim strankama i liderima u zemlji. Različite političke opcije imaju različite stavove o ključnim pitanjima kao što su odnosi sa Srbijom, Kosovom, Hrvatskom i drugim zemljama u regionu.
Neki poslanici su istakli potrebu za dijalogom, saradnjom i mirnim rešenjima kako bi se prevazišli politički sukobi i tenzije u regionu. Drugi su se založili za čvršće stajalište i konfrontaciju kako bi zaštitili nacionalne interese i suverenitet zemlje.
U konačnici, rasprava o „genocidu“ u Šahovićima u Skupštini Crne Gore pokazala je složenost političke situacije u zemlji i regionu. Pitanja nacionalnih identiteta, istorijskih amnezija, ratnih zločina i međunarodnih odnosa i dalje su aktuelna i predstavljaju izazov za političare, analitičare i građane.
U svetlu ovih događaja, važno je da politički lideri u Crnoj Gori preuzmu odgovornost za svoje postupke i odluke kako bi osigurali mir, stabilnost i prosperitet za svoju zemlju i region. Samo kroz dijalog, toleranciju i saradnju može se prevazići politička kriza i izgraditi održiva budućnost za sve građane Crne Gore.
