Poslanici Skupštine Crne Gore danas nisu uvrstili u dnevni red predlog Bošnjačke stranke o „genocidu“ u Šahovićima. Umesto toga, poslanici su iskoristili skupštinsku govornicu za poruke političkim neistomišljenicima. Jedan od vođa koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Milan Knežević, postavio je pitanje lideru BS Ervinu Ibrahimoviću o zatočenim Nikšićanima na Kosovu i Metohiji, Rajku Krivokapiću, Dragutinu Lalatoviću, Marinku Jovanoviću i Bošnjaku na KiM Ekremu Bajroviću. Knežević je također komentarisao nonpejer i izjavio da Hrvati neće tražiti izručenje Mila Đukanovića zbog ratnih zločina.

Knežević je postavio pitanje da li restriktivne mere prištinske vlasti nad crnogorskim vojnicima i nevino utamničenim Bajrovićem zahtevaju reakciju ministarstva i angažman Ervina Ibrahimovića. Knežević je naglasio da su ovi ljudi zatvoreni zbog svog stava o Kosovu i Metohiji kao srcu Srbije ili delu Republike Srbije, i izrazio nezadovoljstvo što su zatvoreni pored manastira Svetog Stefana Dečanskog. Također je komentarisao nonpejer i istakao da Hrvati neće tražiti izručenje Mila Đukanovića zbog ratnih zločina.

Knežević je izneo stav da, bez obzira na mišljenja o Đukanoviću, Crna Gora neće dozvoliti da bude izručen Hrvatskoj. Također je upozorio da će, ukoliko se veze sa Rusijom nastave, doći i do Đukanovića i Roćena. Ovim porukama poslanici su želeli da istaknu svoje političke stavove i da upute kritike svojim političkim neistomišljenicima.

Ova situacija u Skupštini Crne Gore pokazuje duboke političke podele u zemlji i sukobe između različitih političkih stranaka. Tema genocida u Šahovićima nije uvrštena u dnevni red sednice, ali je umesto toga iskorištena prilika da se iznesu političke poruke i optuže politički protivnici.

Odnosi između Crne Gore i Kosova su također bili tema rasprave, sa naglaskom na situaciju zatočenih crnogorskih vojnika i Ekrema Bajrovića na Kosovu i Metohiji. Knežević je izrazio nezadovoljstvo merama koje su preduzete nad njima i postavio pitanje da li će ministarstvo reagovati na ovu situaciju. Također je istakao da Hrvati neće tražiti izručenje Mila Đukanovića zbog ratnih zločina, naglašavajući da Crna Gora neće dozvoliti da njeni građani budu izručeni Hrvatskoj.

Ove političke rasprave ukazuju na kompleksnost političke situacije u Crnoj Gori i na duboke podele među političkim strankama. Različiti politički lideri iznose svoje stavove i optužuju svoje političke protivnike, što dodatno doprinosi političkoj napetosti u zemlji.

Situacija u Skupštini Crne Gore pokazuje da politička scena u zemlji ostaje polarizovana i da su politički sukobi prisutni na svim nivoima. Tema genocida u Šahovićima nije dobila pažnju poslanika, ali je umesto toga iskorištena prilika da se iznesu političke poruke i kritike političkim neistomišljenicima.

Odnosi između Crne Gore i Kosova su također bili predmet rasprave, a situacija zatočenih crnogorskih vojnika i Ekrema Bajrovića na Kosovu i Metohiji izazvala je nezadovoljstvo među poslanicima. Kritike su upućene prištinskim vlastima i postavljena su pitanja o reakciji ministarstva na ovu situaciju.

Ukupno gledano, sednica Skupštine Crne Gore pokazala je duboke političke podele u zemlji i sukobe među političkim strankama. Tema genocida u Šahovićima nije dobila pažnju poslanika, ali su umesto toga iskorištena govornica za političke poruke i optužbe političkim protivnicima. Odnosi sa Kosovom su također bili tema rasprave, sa naglaskom na situaciju zatočenih crnogorskih vojnika i Ekrema Bajrovića na Kosovu i Metohiji. Kritike su upućene prištinskim vlastima i postavljena su pitanja o reakciji ministarstva na ovu situaciju.