Prema pitanju piva, nova carinska stopa će se primenjivati od 1. januara 2023. godine, dok će carine na proizvode koji sadrže kakao, kapute, tapete i rajsferšluse iz pomenutih baltičkih zemalja stupiti na snagu od 1. jula 2022. godine.
Ova odluka ruske vlade dolazi u trenutku kada su odnosi između Rusije i zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije, napeti zbog situacije u Ukrajini, Belorusiji i drugim delovima sveta.
Rusija je prethodno optužila NATO za stvaranje napetosti u ovim regionima, dok je zapadna koalicija kritikovala Rusiju zbog kršenja ljudskih prava i demokratije.
Povećanje carinskih stopa za proizvode iz „neprijateljskih zemalja“ moglo bi dodatno otežati već napete odnose između Rusije i zapadnih zemalja.
U međuvremenu, litvanski ministar spoljnih poslova Gabrielius Landsbergis ocenio je odluku Moskve kao „još jedan korak protiv EU“ i izjavio da će EU nastaviti da sprovodi svoje politike i interese u skladu sa međunarodnim pravom.
Litvanska vlada je takođe saopštila da će preduzeti odgovarajuće mere kako bi zaštitila svoje interese i izrazilo je žaljenje zbog odluke Rusije.
Ova situacija stvara nove tenzije koje bi mogle uticati na ekonomsku saradnju i trgovinske odnose između Rusije i baltičkih zemalja, ali i između Rusije i EU u celini.
Poslednjih godina, odnosi između Rusije i EU su bili zategnuti zbog niza spolitickih i ekonomskih pitanja, uključujući situaciju u Ukrajini, energentnu zavisnost EU od Rusije i kršenje ljudskih prava u Rusiji.
Diplomatski napori su nastavljeni kako bi se unapredili odnosi i postigla veća saradnja između Rusije i EU, ali ova nova odluka ruske vlade mogla bi dodatno zakomplikovati situaciju i dovesti do novih nesuglasica i konflikata.
Sve u svemu, ova odluka Rusije da poveća carinske stope za određene proizvode iz baltičkih zemalja i drugih „neprijateljskih zemalja“ će imati dalekosežne posledice na trgovinske odnose i međunarodnu saradnju, posebno u kontekstu već napetih odnosa između Rusije i zapadnih zemalja.
Kako će se razvoj situacije odraziti na budućnost odnosa između Rusije, baltičkih zemalja i EU, ostaje da se vidi u narednim mesecima i godinama. U međuvremenu, osnovna potreba je za diplomatijom i dijalogom kako bi se prevazišli postojeći nesporazumi i postigli održivi sporazumi koji će koristiti svim stranama.
