Prema zvaničnim rezultatima popisa stanovništva koji je sproveo Zavod za statistiku „Monstat“ krajem prošle godine, saznajemo da Crnogorci čine 41,12 odsto ukupnog stanovništva u Crnoj Gori. Srbi čine 32,93 odsto stanovništva, dok Bošnjaci čine 9,45 odsto, a Albanci 4,97 procenata. Najveći broj stanovnika u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, tačnije 43,18 odsto, dok 34,52 odsto stanovnika govori crnogorskim jezikom.
Ovi rezultati su objavljeni tek nakon deset meseci od završetka popisa, što je izazvalo određenu kritiku javnosti zbog kašnjenja u objavljivanju podataka. Međutim, sada konačno imamo uvid u demografsku sliku Crne Gore prema kojoj Crnogorci i Srbi čine većinu stanovništva, dok Bošnjaci i Albanci čine značajan deo populacije.
Crnogorsko stanovništvo je veoma raznovrsno kada je reč o etničkom i jezičkom sastavu. Pored dominantnih grupa Crnogoraca i Srba, prisutni su i Bošnjaci i Albanci, kao i manjine drugih nacionalnosti. Ovaj miks različitih etničkih zajednica čini Crnu Goru multietničkim i multikulturalnim društvom.
Zanimljivo je što veći deo stanovništva u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, iako je crnogorski zvanični jezik države. To ukazuje na prisutnost srpske zajednice koja je značajna u demografskom sastavu zemlje. S druge strane, crnogorski jezik je takođe prisutan u komunikaciji stanovnika, što odražava i zvanični status jezika u državi.
Osim etničkog i jezičkog sastava, važno je istaći i druge demografske karakteristike stanovništva u Crnoj Gori. Na primer, starosna struktura stanovništva, obrazovni nivo, zaposlenost i druge socijalne karakteristike. Svi ovi elementi doprinose kompletnoj slici društva i omogućavaju bolje razumevanje potreba i izazova s kojima se suočava crnogorsko društvo.
Popis stanovništva je važan alat za planiranje razvoja države, jer pruža realne podatke o demografskoj strukturi stanovništva. Na osnovu ovih informacija, vlada i institucije mogu donositi odluke o ekonomskim, socijalnim i ostalim politikama koje će doprinositi boljem životu svih građana.
S obzirom na to da su rezultati popisa stanovništva objavljeni tek nakon deset meseci od sprovođenja popisa, postavlja se pitanje da li su podaci tačni i pouzdani. Transparentnost i objektivnost u procesu popisa su od suštinskog značaja kako bi se osigurala validnost rezultata i njihova upotreba u daljem planiranju i razvoju društva.
Iako su rezultati popisa stanovništva važni za donošenje politika, važno je imati u vidu da demografske karakteristike stanovništva nisu jedini faktor koji utiče na razvoj i prosperitet društva. Potrebno je sagledati širu sliku, uključujući i ekonomske, socijalne, političke i druge faktore koji oblikuju život u državi.
U svakom slučaju, objavljivanje rezultata popisa stanovništva je važan korak ka boljem razumevanju demografske strukture Crne Gore i pruža osnovu za dalje analize i planiranje. Sa ovim podacima, država može dalje raditi na unapređenju uslova života svojih stanovnika i stvaranju održivog i prosperitetnog društva za sve građane.
