Morski led na Antarktiku je u opadanju već tri godine zaredom, što predstavlja prvi put od 2022. godine kada se počelo s mjerenjima da površina pod ledom padne ispod dva miliona kvadratnih kilometara. Najnoviji podaci Američkog centra za snijeg i led potvrđuju da je u prethodne tri godine količina plutajućeg leda na kontinentu bila najniža ikad zabilježena.
Naučnici tvrde da je ovo još jedan dokaz „promjene režima“ na Antarktiku te da je kontinent prošao kroz „nagli kritični prelaz“. Iako se površina leda obično najniže nalazi tokom ljeta na kontinentu, podaci od 18. februara pokazuju da je površina leda pala na 1,99 miliona kvadratnih kilometara, dok je 21. februara iznosila 1,98 miliona kvadratnih kilometara. Najniži nivo zabilježen je u februaru 2023. godine, kada je dostigao samo 1,78 miliona kvadratnih metara.
Vil Hobs, naučnik koji proučava led sa Univerziteta Tasmanija, ističe da je evidentno da su prethodne tri godine zabilježile najniže nivoe leda na Antarktiku. Gubitak morskog leda je samo jedna od mnogih velikih promjena koje se dešavaju na kontinentu, a očekuje se da će imati globalne posljedice, posebno zbog izlaganja većeg dijela kontinenta okeanu, što ubrzava gubitak leda na kopnu i može uzrokovati povišenje globalnog nivoa mora.
Osim gubitka leda na Antarktiku, posljedice koje se primjećuju uključuju i promjene u okolišu, pad temperature, promjene u ekosistemima i životinjskim populacijama. Neki od potencijalnih efekata ovih promjena uključuju i destabilizaciju regionalnog i globalnog klimatskog sistema.
Naučnici ističu važnost praćenja ovih promjena i razvoj strategija za zaštitu i očuvanje ekosistema Antarktika kako bi se minimizirale negativne posljedice na globalni ekosistem i klimatski sistem.
Podaci o padu površine pod ledom na Antarktiku svake godine upozoravaju na ozbiljne posljedice koje stalno topljenje leda može imati na globalnu klimu i okoliš. Gubitak morskog leda na Antarktiku je povezan s porastom globalne temperature i može rezultirati povišenjem nivoa mora, što bi moglo imati ozbiljne posljedice na obalne i otočne zajednice širom svijeta.
Uzrok opadanja količine leda na Antarktiku je složen i uključuje više faktora, uključujući globalno zagrijavanje, promjene u atmosferskim cirkulacijama, topljenje leda na kopnu i promjene u okeanskoj cirkulaciji. Ti faktori zajedno dovode do kontinuiranog gubitka leda na Antarktiku.
Potrebno je nastaviti s praćenjem promjena na Antarktiku i razvojem strategija za ublažavanje negativnih posljedica. Očuvanje stabilnosti ledenih površina na Antarktiku ključno je za očuvanje globalnog ekosistema u cjelini.
U završetku, važno je naglasiti da je gubitak leda na Antarktiku alarmantan signal upozorenja za sve nas. Klimatske promjene su stvarne i imaju ozbiljne posljedice na naš svijet. Stoga je važno djelovati sada kako bismo sačuvali naš planet za buduće generacije. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje. Samo zajedničkim naporima možemo zaustaviti daljnje uništavanje naše planete i osigurati održivu budućnost za sve životinje i ljude.
