Pet godina od početka mandata predsjednika Ukrajine Zelenskog, pitanje održavanja predsjedničkih izbora izaziva rasprave i dileme. U skladu s ustavom zemlje, izbori su trebali biti održani 31. marta 2024., ali je ruska invazija značajno promijenila situaciju. Govoreći o održavanju izbora u vrijeme rata, povijesni primjeri poput Abrahama Lincolna i Franklina D. Roosevelta ukazuju na različite pristupe u sličnim situacijama.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe i američki senator Lindzi Grejem podržali su ideju o održavanju slobodnih i poštenih izbora unatoč ratu. Međutim, većina građana i političkih snaga u Ukrajini smatraju da trenutni okolnosti ne dopuštaju održavanje izbora. Bezbednosni problemi i zaštita birača bili su glavne prepreke, s obzirom na prijetnju ruskog raketnog napada i iseljenje miliona Ukrajinaca.

Odluka Kijeva da odloži izbore nije izazvala široku pometnju u javnosti, budući da većina podržava njeno stajalište. Međutim, postavlja se pitanje legitimiteta vlasti i prisutnosti demokratskih procesa u zemlji. Ustav Ukrajine ne pruža jasne smjernice o predsjedničkim izborima u vrijeme ratnog stanja, zbog čega stručnjaci za ustavno pravo predlažu intervenciju Ustavnog suda.

Kritike predsjednika Zelenskog, koje dolaze iz različitih političkih i društvenih krugova, kao i pad podrške njegovom vođstvu tokom rata, bacaju sjenu sumnje na njegovu legitimnost. Ipak, većina pravnika smatra da Zelenski zadržava svoje ovlasti do izbora novog predsjednika, kao što je propisano u Ustavu.

Rasprava o ovlastima predsjednika i mogućim izborima može se riješiti intervencijom Ustavnog suda, ali do sada to nije pokrenuto ni od strane predsjednika, vlade, ni parlamenta. Stoga, složeno političko i pravno pitanje o održavanju izbora i legitimnosti vlasti u Ukrajini ostaje otvoreno, dok se zemlja suočava s posljedicama rata i institucionalnim izazovima.