U Hrvatskoj je prošle godine zabeležen najmanji broj novorođenčadi od 1991. godine, a životni vek stanovnika je kratak za tri godine u poređenju sa prosekom EU, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ).
Prema podacima HZJZ, u Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.170 dece. Zemlja se već tri decenije suočava sa niskim natalitetom – 1997. godine je broj novorođenih bio 55.501, dok je 2013. godine, posle ulaska u EU, taj broj pao ispod 40.000 i kontinuirano opadao.
Mortalitet takođe beleži pad – prošle godine je umrlo 51.275 ljudi, što je za 5.704 manje u poređenju sa 2022. godinom. Stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -5,0, što znači da je bilo 19.105 više umrlih nego rođenih.
Gotovo sve županije u zemlji beleže negativan prirodni priraštaj, a najlošija situacija je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, dok je najbolja situacija zabeležena u Međimurskoj županiji.
Prema podacima Eurostata, očekivano trajanje života za muškarce u Hrvatskoj je poraslo sa 74.6 na 75.4 godina, dok je za žene taj broj porastao sa 80.8 na 81.8 godina.
Međutim, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je za tri godine kraće od proseka EU, gde je prošle godine prosečna dužina života za oba pola iznosila 78.6 godina u Hrvatskoj, dok je u EU bila 81.5 godina, prenosi Hina.
HZJZ je takođe objavio izveštaj o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023. godini, gde je zabeleženo 3015 legalno indukovanih pobačaja, što znači 9,3 pobačaja na 100 porođaja. Broj pobačaja prošle godine je manji za 23 u odnosu na 2022. godinu.
