Lokacija kruga propaloga tuzlanskog preduzeća, poznata kao HAK, već godinama predstavlja mjesto straha za građane Tuzle. Velike količine opasnih materija poput propilen oksida, hlora, žive i kruksa godinama su bile prepuštene same sebi, ugrožavajući zdravlje građana i prijeteći ekološkom katastrofom. Međutim, nakon što je Federalna vlada izdvojila dva miliona maraka za uklanjanje kruksa prošle godine, intenzivirane su aktivnosti na uklanjanju opasnog otpada.
Izabrani izvođač radova trebao bi započeti s realizacijom uklanjanja kruksa, za koji se sumnja da ima najmanje hiljadu tona. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okoliša u Tuzlanskom kantonu Anela Ajšić ističe da su svi radovi u vezi s uklanjanjem opasnih materija moraju biti sigurni za građane. Planirano je iskopavanje vodonepropusnih kada za smještaj opasnih materija, a laboratorijskom analizom bit će utvrđen stepen zagađujućih materija kako bi se odredilo da li će biti moguće izvršiti neutralizaciju na licu mjesta ili će biti potreban transport van granica BiH, što je skuplja metoda.
Nedavno su očišćeni rezervoari sa propilen etilen oksidom, koji su ili kancerogne ili vrlo zapaljive, potvrdio je profesor Zvjezdan Karadžin, koji je završio i analizu prisustva žive u tlu i vodi. Karadžin ističe da je predat UN-ovom mediteranskom programu analiza okolinski prihvatljivog saniranja terena te da je to dobra osnova za apliciranje za strana sredstva s ciljem sanacije terena koji se tiče žive.
Međutim, glavna prepreka je nedostatak ratifikacije Minamatske konvencije o uklanjanju žive iz upotrebe u Bosni i Hercegovini, no Karadžin napominje da se na tome trenutno radi. Također, ističe da je potrebno raditi i na neutralisanju tankova sa hlorom koji se nalaze sa lijeve strane elektrolize. Od 12 tankova, šest nije otvarano, te postoji opasnost od gasovitog hlora.
Podsjetimo, HAK već godinama svjedoči privatizaciji opasnoj po građane. Firma je prestala s radom, a danas scene podsjećaju na film strave, a o nepropisnom odlaganju opasnog otpada 17 godina upozoravaju i bivši radnici. Bivši radnik „Poliolhema“ Sakib Kopić ističe da tu imaju treća lica koja dolaze kako bi prehranila porodice, tragajući za sekundarnim sirovinama. Oni ne znaju što se nalazi u rezervoarima te su spremni na sve, što može izazvati havariju.
Zabilježena su i brojna svjedočanstva o narušenom zdravlju zbog nepostojanja upozorenja. Građani Tuzle mogli bi konačno očekivati da se ova potencijalna ekološka bomba ukloni. Nadležne institucije poduzimaju mjere kako bi se opasni otpad uklonio i kako bi se izbjegla ekološka katastrofa. Ministrica Ajšić ističe važnost sigurnosti građana te najavljuje početak realizacije uklanjanja opasnog otpada u narednom periodu. Ova aktivnost bi trebala olakšati brige građana Tuzle vezane uz HAK i doprinijeti očuvanju okoliša i zdravlju stanovništva.
Konačno, aktivnosti na uklanjanju opasnog otpada na lokaciji HAK u Tuzli pokazuje ozbiljnost nadležnih institucija u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema. Opasne tvari poput propilen oksida, hlora, žive i drugih štetnih materija predstavljaju prijetnju za zdravlje građana Tuzle i ekološku stabilnost regije. Realizacija uklanjanja ovih materija trebala bi biti prioritet svih institucija kako bi se izbjegla ekološka katastrofa i zaštitilo zdravlje stanovništva.izrada krovnog prozora i najbolji načini zaštite od hladnoće i gubitka energije općenito. Različite vrste krovnih prozora mogu pružiti različite razine topline i svjetla, a važno je odabrati onaj koji najbolje odgovara specifičnim potrebama i uvjetima. Osim toga, važno je osigurati i pravilnu instalaciju kako bi se maksimizirale performanse i učinkovitost. Ako želite saznati više o krovnim prozorima i kako ih najbolje zaštititi od hladnoće i gubitka energije, pridružite nam se u nastavku dok istražujemo najbolje prakse i savjete za održavanje topline i udobnosti u vašem domu.