PROGRAMERI su ponovo najplaćenije zanimanje u Srbiji, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku. U februaru 2023. godine, prosečna neto plata programera iznosila je 288.617 dinara. Ova suma postavlja programere na vrh liste najplaćenijih zanimanja u Srbiji, dok su plate u drugim sektorima, poput proizvodnje koksa i derivata nafte, kao i eksploatacije sirove nafte i gasa, znatno smanjene.
Podaci otkrivaju da su prosečne plate zaposlenih u proizvodnji koksa i derivata nafte pale sa januarskih 332.994 dinara na 179.394 dinara u februaru. Slično tome, prosečne plate radnika u eksploataciji sirove nafte i gasa su smanjene sa 297.143 dinara na 155.864 dinara. Ova smanjenja ukazuju na značajne promene u platnim razredima u ovim industrijama, koje su nekada bile među najplaćenijima u Srbiji.
Osim programera, i neka druga zanimanja su zabeležila visoke prosečne plate. U sektoru naučno-istraživačkog rada i razvoja, prosek iznosi 203.079 dinara, dok zaposleni u vazdušnom saobraćaju mesečno zarađuju u proseku 225.994 dinara. Ovi podaci ukazuju na to da postoji nekoliko sektora koji su i dalje otporni na ekonomske turbulencije i nude konkurentne plate.
U poljoprivredi, koja se često smatra jednim od temelja srpske ekonomije, prosek plata u februaru iznosio je 81.682 dinara. Rudarstvo je zabeležilo prosek od 132.942 dinara, dok su radnici u građevinarstvu imali prosečnu platu od 86.773 dinara. Prerađivačka industrija, koja zapošljava veliki broj radnika, zabeležila je prosek od 91.475 dinara, što je u skladu sa očekivanjima s obzirom na važnost ovog sektora za ekonomiju zemlje.
S druge strane, na dnu lestvice plata nalaze se zaposleni u ostalim uslužnim delatnostima, sa prosekom od 57.916 dinara. Takođe, radnici u pripremanju i posluživanju hrane i pića zarađuju u proseku 59.639 dinara, dok oni koji se bave popravkom računara i sličnih predmeta imaju prosečnu platu od 63.050 dinara. Prerada drveta i srodnih proizvoda takođe se nalazi na kraju liste, sa prosekom od 62.137 dinara.
Ovi podaci pokazuju da postoji velika razlika u platama među različitim sektorima i zanimanjima u Srbiji. Dok su programeri i neka specijalizovana zanimanja većinom dobro plaćena, radnici u uslužnim delatnostima i nekim tradicionalnim industrijama često se suočavaju sa niskim primanjima.
U svetlu ovih informacija, mnogi stručnjaci naglašavaju potrebu za unapređenjem obrazovnog sistema i obuke u Srbiji kako bi se prilagodili potrebama tržišta rada. Povećanje broja programera i stručnjaka u tehnološkim sektorima može doprineti daljem razvoju ekonomije, dok će istovremeno omogućiti veće plate i bolji životni standard za radnike u ovim oblastima.
Takođe, važno je napomenuti da se trendovi na tržištu rada stalno menjaju i da se očekuje da će se i plate prilagođavati tim promenama. S obzirom na rastuću potražnju za tehnološkim rešenjima i digitalizacijom, programeri će verovatno zadržati svoje visoke plate, dok će drugi sektori morati da se prilagode kako bi zadržali konkurentnost na tržištu.
U zaključku, podaci o platama u Srbiji ukazuju na značajne razlike među različitim sektorima, a programeri ostaju na vrhu kao najplaćenije zanimanje. Ova situacija može poslužiti kao podsticaj za mlade ljude da se usmere ka obrazovanju i karijeri u tehnologiji, dok istovremeno ukazuje na potrebu za reformama u drugim sektorima kako bi se poboljšali uslovi za radnike.