Strah od mogućeg širenja rata na Bliskom istoku dodatno je pojačan izjavom američkog predsjednika Joea Bidena da SAD razgovaraju o podršci izraelskom napadu na iranska naftna postrojenja. Ova situacija je dovela do nastavka rasta cijena nafte, koje su dosegle 78,80 dolara po barelu, što predstavlja tjedni skok od gotovo 10 posto. Iako ove cijene i dalje nisu na razini koje smo vidjeli ranije ove godine, mogućnost ponovne spirale poskupljenja energenata i val inflacije se povećava.
Međunarodni monetarni fond upozorava da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla imati značajne ekonomske posljedice po regionalnu i globalnu ekonomiju. U MMF-u tvrde da je još uvijek rano prognozirati konkretne utjecaje na ekonomiju, ali ističu da bi rat na ovom području mogao dovesti do povećanja cijena robe, uključujući naftu i žitarice, te do poskupljenja troškova prijevoza zbog odbijanja brodova da prolaze kroz Crveno more.
Globalni i domaći stručnjaci smatraju da trenutni efekti bliskoistočnog sukoba ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Prognoze potencijalnog širenja rata i njegovog utjecaja na poskupljenje energenata i svjetsku ekonomiju se razlikuju. Zapadni analitičari navode da bi u slučaju eskalacije sukoba cijena barela nafte mogla doseći između 100 i čak 200 dolara. Bojan Stanić iz PKS-a ističe da u najgorem slučaju ne treba očekivati da cijena nafte premaši 130 dolara kao što je bilo tijekom ukrajinske krize 2022. godine.
Stanić upozorava da bi destabilizacija Iraka kao posljedica sukoba između Izraela i Irana mogla dovesti do velikog skoka cijena nafte. To bi imalo negativne posljedice na Srbiju jer većinu nafte uvozimo upravo iz Iraka. Veliko poskupljenje nafte bi rezultiralo poskupljenjem goriva i drugih energenata, čime bi se stvorio novi inflatorni val koji bi štetio globalnoj ekonomiji. Stanić ističe da bi to dovelo do sličnog scenarija kao tijekom ukrajinske krize, što bi moglo utjecati na kamatne stope i njihovo smanjenje.
Analitičari navode da bi napad Izraela na iransku infrastrukturu mogao potaknuti Iran na odmazdu napadom na saudijske naftne pogone. Međutim, Stanić ne smatra da je ovo realan razvoj događaja i ne očekuje totalni rat između Irana i Izraela. Bankari i stručnjaci procjenjuju da bi čak i sa trajnim povećanjem cijena nafte od 10 posto, inflacija porasla samo za 0,1 postotni poen. No, ekonomski uticaj opšteg rata koji bi rezultirao širim napadima na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku bio bi značajniji.
Očekuje se da bi Evropa bila izložena poskupljenju nafte, s obzirom na manju domaću proizvodnju ovog energenta. Oxford Economics procjenjuje da bi takav scenarij mogao podignuti cijenu nafte na 130 dolara i smanjiti globalni ekonomski rast iduće godine za 0,4 postotna poena. MMF trenutno procjenjuje rast globalne ekonomije na oko 3,3 posto.
