Potrošači u evrozoni očekuju veću inflaciju u naredne tri godine

Filip Janković avatar

Potrošači u evrozoni očekuju da će prosečna inflacija u naredne tri godine iznositi 2,4 odsto, što je porast u odnosu na prethodnu junsku anketu, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB) za jul.

Inflatorna očekivanja za narednih 12 meseci nisu se promenila pošto potrošači i dalje očekuju inflaciju od 2,8 odsto, što je isto kao u junu.

Međutim, potrošači su postali pesimističniji po pitanju privrede jer očekuju da će ekonomski pad u narednih 12 meseci iznositi jedan odsto, što je porast u odnosu na 0,9 odsto iz juna.

Potrošači smatraju da će njihov nominalni prihod u narednih 12 meseci porasti za 1,1 odsto, što je znatno sporiji tempo od stope rasta inflacije. Ova očekivanja su manja u odnosu na prethodni mesec kada su potrošači predviđali rast svog prihoda za 1,4 odsto.

Istraživanje je sprovedeno online na uzorku od oko 19.000 odraslih potrošača iz 11 zemalja evrozone, konkretno u Belgiji, Nemačkoj, Španiji, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Irskoj, Grčkoj, Austriji, Portugaliji i Finskoj.

Ovo istraživanje ukazuje na rastući pesimizam među potrošačima u evrozoni u pogledu ekonomske situacije i njihovih budućih prihoda. Iako očekuju rast inflacije, očekivanja za rast sopstvenog prihoda su sporija, što može imati uticaj na njihovu potrošnju i ekonomski rast u regionu.

U poređenju sa junskim rezultatima, gde su potrošači bili optimističniji u vezi sa rastom svojih prihoda, julsko istraživanje pokazuje smanjenje tog optimizma i povećanje negativnih očekivanja u pogledu ekonomske situacije.

Ova razlika između očekivane inflacije i rasta prihoda može dovesti do smanjenja potrošnje i investicija, što može dalje uticati na privredni rast evrozone. ECB će morati pažljivo pratiti ove trendove i eventualno preduzeti adekvatne mere kako bi podržao ekonomsku stabilnost u regionu.

Unatoč pesimizmu među potrošačima, evrozona se i dalje oporavlja od prethodnih ekonomskih izazova izazvanih pandemijom koronavirusa. Vlade i centralne banke su preduzele različite mere kako bi podržale privredu i očuvala radna mesta, što je doprinelo postepenom oporavku.

ECB nastavlja da prati situaciju na tržištu i reaguje u skladu sa potrebama regiona. Očekuje se da će se ekonomski rast postepeno oporaviti kako se situacija sa pandemijom bude stabilizirala i restriktivne mere poput zatvaranja privrednih delatnosti budu ublažene.

U međuvremenu, potrošači u evrozoni ostaju zabrinuti zbog ekonomske situacije i svojih budućih prihoda. Njihova očekivanja su postala pesimističnija, što može imati uticaj na njihovu potrošnju i doprineti sporijem oporavku ekonomije.

ECB će morati da pažljivo prati ove trendove i preduzme odgovarajuće mere kako bi podržala privredni oporavak evrozone i obezbedila stabilnost u regionu. Očekuje se da će se situacija postepeno poboljšati kako se ekonomija bude oporavljala od posledica pandemije.

Filip Janković avatar

Možda će vas zanimati: