KOVAS do Baroz na sjeveru Portugala poznata je po jedinstvenom sustavu navodnjavanja iz 18. stoljeća, koji je UNESCO proglasio svjetskom materijalnom baštinom.
Odatle dolazi i cijenjena vrsta meda, ali je posljednjih godina, slično kao i dolina Jadra u Srbiji, ovo mjesto u fokusu zbog sirovine koja se smatra naftom 21. stoljeća – litijuma.
Stanovnici se protive izgradnji rudnika, ali portugalske vlasti su čvrsto odlučile nastaviti s projektom. Prošla vlada je izdala dvije dozvole za eksploataciju litijuma na dva mjesta u zemlji – u Kovasu do Barozu i Montalegreu – i smatra ih strateškim projektima od vitalnog značaja. Nova vlada, formirana ovog proljeća, nastavlja s realizacijom projekta.
Pozitivna procjena utjecaja na okoliš projekta Barroso Lithium u sjevernoj Portugaliji otvorila je vrata britanskoj rudarskoj tvrtci Savannah Resources da započne radove na pripremi završnog tehničkog rješenja za projekt rudnika otvorenog kopa na površini od oko 590 hektara.
Daniel Oliveira iz portugalske Nacionalne laboratorije za geologiju i energiju kaže da vlada razmišlja praktično.
Veći dio prostora na sjeveru Portugala je napušten. Broj ljudi se smanjuje jer nema dovoljno poslova. Rudnici će donijeti indirektne i direktne koristi lokalnom stanovništvu. Povećat će se broj stanovnika, ljudi će se vezati za taj kraj, novac koji će primati trošit će se lokalno, stvorit će se uvjeti za proširenje obitelji i to su važni faktori, rekao je Oliveira nedavno izvjestitelju N1.
Oliveira ističe da je rizik od upotrebe sumporne kiseline razuman i da su poduzete sve mjere da ne dođe do onečišćenja.
Rizik je praktično jednak nuli. Danas rudarske tvrtke imaju društvenu odgovornost, neophodan im je dobar kredibilitet da bi nastavile se baviti rudarstvom bilo gdje. Proučili su sve što može poći naopako i poduzeli sve mjere da ne dođe do zagađenja.
Slično razmišlja i Ana Fontura Gouveija, državna tajnica za energetiku i klimu u prethodnoj vladi. Ona je za Bi-Bi-Si izjavila da će rudnik donijeti nova radna mjesta i financijska sredstva kroz naknade tom području. Tužbe lokalnog stanovništva su, kako tvrdi, jednostavno dijelom demokratskog procesa.
U ostatku Europe će se svakako pažljivo pratiti ishod dešavanja u Portugalu, jer postoji potreba širom kontinenta za otvaranjem novih rudnika za sirovine koje su potrebne za zeleni prijevoz i energiju budućnosti.
Kompanija Savannah Resoursec ističe da dizajn projekta podrazumijeva minimalnu štetu za okoliš i da će poljoprivredno zemljište biti očuvano gdje god je moguće. Oliveira iz Nacionalne laboratorije za geologiju i energiju kaže da vlada mora izvagati što je opći interes.
Ako vam EU kaže da je litijum važan, onda jeste tako jer ta odluka je donesena na osnovu nekog istraživanja i argumenata. Ne znam kakva je situacija u Srbiji i dolini Jadra. Znam da postoji geološka razlika u tipu depozita. U Portugalu su planirani površinski kopovi. Video sam materijal „Rio Tinta“ i meni svijet to izgleda dobro, rekao je Oliveira iz Srbiji.
Portugal, kao i Srbija, može imati ključnu ulogu u Europi kada je u pitanju proizvodnja litijuma, s obzirom na to da naš kontinent ima znatno manje rezerve ovog važnog metala u usporedbi s ostatkom svijeta. Prema podacima Američkog geološkog instituta, Srbija je treća u Europi sa 1,2 milijuna tona litijuma, dok Portugal zauzima peto mjesto sa oko 270.000 tona.
Vlada Portugala se nada da će rudnici litijuma doprinijeti povećanju BDP za 2,5 posto godišnje tijekom perioda eksploatacije jer projekti ovakvog značaja privlače i brojne dodatne investicije u lancu vrijednosti e-mobilnosti.
Kinezi su se već uključili u igru i planiraju tvornicu baterija u Portugalu, a „Stelantis“ gradi tvornicu električnih kombi vozila.
Značajna prednost „Jadra“ u odnosu na projekt u Kovas de Barozu je u tome što bi rudnik litijuma u Srbiji bio podzemni. To znači da bi imao znatno manji utjecaj na izgled terena i okoliš u usporedbi s površinskom eksploatacijom, pa bi i poljoprivreda mogla nesmetano nastaviti u zoni oko rudnika.
„Jadar“ je jedno od najperspektivnijih i najbolje istraženih nalazišta litijuma s kapacitetom da osigura ključnu sirovinu za baterije za milijun e-vozila godišnje tijekom četiri desetljeća.
Ekonomski potencijal ovog projekta za Srbiju je izuzetno velik jer bi mogao biti pokretač razvoja zaokruženog lanca za proizvodnju električnih vozila u Srbiji, koji bi donio 20.000 novih radnih mjesta. Kada se uzmu u obzir indirektni i inducirani utjecaji, očekivani doprinos BDP svih obuhvaćenih privrednih grana procjenjuje se na 1,9 milijardi eura, što je više od tri posto trenutnog BDP Srbije.
