Prema službenim statistikama, oko petina stanovništva u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva. Svake godine baci se oko 50.000 tona hrane u zemlji, a NVO Banka hrane ukazuje na potrebu da se uspostave socijalne samousluge i mreže kako bi se smanjilo bacanje hrane i pomoglo najugroženijima.

Istraživanja Uprave za statistiku pokazuju da 20,1 posto crnogorskih građana živi u riziku od siromaštva. Najviše hrane se baca u domaćinstvima, preko 50 posto, dok država ne čini dovoljno da podigne javnu svijest o ovom problemu. Banka hrane naglašava važnost edukacije o značaju smanjenja bacanja hrane i njegovom uticaju na siromaštvo, ekonomiju i ekologiju. Planiranje kupovine, pravilno čuvanje hrane i doniranje siromašnima su neki od načina da se smanji bacanje hrane u domaćinstvu.

Hrana se također baca na poljoprivrednim imanjima i tokom transporta u znatnim količinama. Velike količine hrane koja je ispravna za ljudsku upotrebu se bace zbog neadekvatnog skladištenja i isteka roka trajanja u marketima. Banka hrane ističe važnost prikupljanja podataka o bacanju hrane kako bi se razumio problem i razvile strategije za smanjenje bacanja hrane.

Banka hrane smatra da bi se dobio bolji rezultat ako bi se država i preduzetnici u prehrambenoj industriji povezali sa poljoprivrednicima, transportnim i maloprodajnim lancima, institucijama javne vlasti i nevladinim organizacijama kako bi se razvila zajednička strategija protiv bacanja hrane. Evropski parlament je već usvojio rezoluciju o smanjenju bacanja hrane i donio preporuke za prepolovljenje količina bačene hrane do 2030. godine.

Banka hrane smatra da je formiranje socijalnih samousluga jedna od mjera za smanjenje bacanja hrane i borbu protiv siromaštva. Neophodno je da u narodnim kuhinjama i socijalnim prodavnicama bude dostupna hrana za najmlađe koji žive u socijalno ugroženim porodicama. Vlada Crne Gore treba da obrati veću pažnju na ovaj problem i preduzme mjere za smanjenje bacanja hrane i olakšavanje pristupa hrani za siromašne građane.