Minimalac je najniža zakonom propisana zarada koju poslodavac mora isplatiti radniku za obavljeni rad. Minimalac obuhvata osnovnu zaradu izračunatu prema broju radnih sati i minimalni iznos koji je propisan zakonom. U Republici Hrvatskoj minimalac se određuje prema Zakonu o minimalnoj plaći.
Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2021. godinu iznosi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 kuna neto. Minimalna plaća se odnosi na puno radno vrijeme, odnosno 40 sati tjedno. Minimalac je zakonom propisan kako bi se osiguralo da radnici imaju osnovna sredstva za život i da se spriječi iskorištavanje radne snage.
Minimalna plaća se može razlikovati ovisno o sektoru u kojem radnik radi, te se može povećati za dodatke kao što su rad noću, rad nedjeljom ili blagdanima, te rad u teškim uvjetima. Minimalna plaća se često mijenja svake godine kako bi se prilagodila ekonomskim uvjetima i inflaciji.
Minimalac je važan za radnike koji obavljaju poslove s niskom plaćom i niskim kvalifikacijama, te je važan alat za zaštitu njihovih prava. Minimalna plaća također ima pozitivan učinak na socijalnu sigurnost i smanjenje siromaštva među radnicima.
Prema istraživanju Eurostata, Hrvatska se nalazi među zemljama Europske unije s najnižim minimalcem. Iako se minimalna plaća povećava svake godine, mnogi smatraju da je ona i dalje nedovoljna za dostojan život.
Usporedbe minimalca u Europi pokazuju da su zemlje poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije znatno više od Hrvatske. U Njemačkoj minimalna plaća iznosi oko 9,50 eura po satu, u Francuskoj 10,25 eura po satu, dok u Velikoj Britaniji iznosi oko 8,91 funtu po satu.
Istraživanja pokazuju da su zemlje s većom minimalnom plaćom imale manje siromaštva i veću socijalnu sigurnost među radnicima. Povećanje minimalne plaće može imati pozitivan učinak na gospodarstvo jer potiče potrošnju i smanjuje nejednakost.
Međutim, povećanje minimalne plaće može imati i negativne posljedice kao što su povećanje cijena proizvoda i usluga, te smanjenje konkurentnosti tvrtki na tržištu. Stoga je važno pronaći ravnotežu između povećanja minimalne plaće i očuvanja konkurentnosti gospodarstva.
U Hrvatskoj se raspravlja o potrebi povećanja minimalne plaće kako bi se radnicima osigurao dostojan život i smanjila nejednakost. Mnoge udruge i sindikati zagovaraju povećanje minimalca kako bi se radnicima osigurala pravedna zarada za obavljeni rad.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je povećanje minimalne plaće za 2022. godinu. Prema njegovim riječima, minimalna plaća bi trebala biti dostatna za osiguranje dostojanstvenog života radnika.
Povećanje minimalne plaće može imati pozitivan učinak na gospodarstvo jer potiče potrošnju i smanjuje siromaštvo među radnicima. Također, povećanje minimalne plaće može doprinijeti većoj socijalnoj sigurnosti i pravednijoj raspodjeli dohotka u društvu.
Uz povećanje minimalne plaće, važno je osigurati i poštivanje prava radnika te sprječavanje iskorištavanja radne snage. Zakon o minimalnoj plaći trebao bi biti jasno definiran i provoditi se u praksi kako bi se osiguralo da radnici dobivaju pravednu zaradu za svoj rad.
U zaključku, minimalac obuhvaća osnovnu zaradu koja se mora isplatiti radnicima za obavljeni rad. Minimalna plaća je važan alat za zaštitu radničkih prava i osiguranje dostojnog života za radnike. Povećanje minimalne plaće može imati pozitivan učinak na gospodarstvo i smanjenje siromaštva među radnicima. Važno je pronaći ravnotežu između povećanja minimalne plaće i očuvanja konkurentnosti gospodarstva.
