Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović, na sednici skupštinskog Odbora za praćenje primene sporazuma o uslovima za održavanje popisa, demantovao je tvrdnje o fabrikovanju podataka popisa. On je također rekao da nije istina da su za jedan dan popisani više od 40.000 građana, ističući da je već počeo unos podataka za šta je angažovano 120 operatera.
Međutim, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) istakla da njihova namera nije bila zloupotreba odbora, već da se argumentovano ukazuje na uočene probleme.
CDT nije tvrdio da se radi o zloupotrebama, već su izneli činjenice. Pojavila se razlika u brojevima koji su saopštavani javnosti, a to se odnosi na broj od preko 40.000 popisanih lica. Ovo je nešto što zahteva detaljan razgovor i obrazloženje, a ne odbacivanje i diskreditovanje kroz kratka medijska saopštenja.
Kovačevićeva je istakla da su oni iznosili proverene informacije, dok je Monstat manipulisao u svojim saopštenjima javnosti, potvrđujući tezu da u zadnja dva dana popisa nije bilo moguće popisati 40.000 građana. Postavlja se pitanje kako je moguće da je grad veličine Bijelog Polja promakao u praćenju popisne dinamike. Čak i ako je u pitanju neažurnost instruktora, treba ispitati uzroke te neažurnosti i da li ona ima neke posledice.
U međuvremenu, i dalje postoje ozbiljne sumnje i nedoumice u vezi sa popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori. Ovo nije prvi put da se pojavljuju nesuglasice i kritike u vezi sa popisom, a transparentnost i tačnost podataka su od suštinskog značaja za donošenje različitih politika i strategija u zemlji.
Monstat je bio suočen sa brojnim problemima tokom popisa, uključujući i problem sa nedostatkom podataka o popisu stanovništva iz pojedinih opština u Crnoj Gori. Također, nije bilo jasno zbog čega su se javile razlike u brojevima popisanih stanovnika i podataka koji su saopšteni javnosti.
Ovo je zahtevalo dodatne provere i analize kako bi se utvrdila tačnost i validnost podataka. S obzirom na važnost popisa u oblikovanju politika i strategija u zemlji, važno je da se podaci prikupe na savesan i precizan način, kako bi se osigurala tačnost i verodostojnost istih.
S obzirom na sve navedeno, potrebno je da Monstat obavi detaljan pregled svih podataka i procesa popisa, kako bi se utvrdilo da li su podaci tačni i validni. Također, važno je da se uspostavi veća transparentnost i otvorenost u samom procesu popisa, kako bi se osigurao kvalitet i tačnost prikupljenih podataka.
Uzimajući u obzir sve navedeno, potrebno je da se Monstat i nadležni organi u Crnoj Gori posvete daljim analizama i proverama u vezi sa popisom stanovništva, domaćinstava i stanova, kako bi se osigurala tačnost i verodostojnost prikupljenih podataka.
U krajnjoj liniji, od suštinskog je značaja da se osigura da su podaci koji proizlaze iz popisa tačni i validni, kako bi se omogućile pravilno donošenje odluka i kreiranje adekvatnih politika i strategija u zemlji. Samo na taj način možemo biti sigurni da su podaci koji se koriste u različitim sektorima zasnovani na pouzdanim informacijama o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima u Crnoj Gori.
