Vlada Crne Gore na čelu s Milojkom Spajićem je odlučila podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju su predložile Nemačka i Ruanda. Ova odluka je naišla na oštre kritike organizatora skupa koji tvrde da Vlada ne poštuje žrtve srpskog naroda i negira vrijednosti njihove borbe. Oni ističu kako se ne slažu s nastavkom servilne politike koju je ranije vodio Milo Đukanović, a koji se nastavlja i danas. Nacionalna dužnost je, prema njima, oduprijeti se pokušaju nametanja kolektivne krivice narodu.

Rezolucija o Srebrenici je osjetljivo pitanje koje izaziva mnoge kontroverze i polemike. Srebrenica je bila poprište najvećeg zločina počinjenog u ratu u BiH, kada su srpske snage pod komandom Ratka Mladića ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ovaj događaj se i dalje smatra genocidom, iako je presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu upotrijebila izraz „teški zločini protiv čovječnosti“.

Vlada u Podgorici je odlučila podržati rezoluciju u UN, iako su organizatori skupa protiv toga. Oni tvrde da se time poništavaju vrijednosti trodecenijske borbe srpskog naroda i da se ignoriraju žrtve koje su pale tokom rata. Dalje ističu da se na ovaj način pokušava nametnuti kolektivna krivica narodu, što oni ne prihvataju.

Osim što podržava rezoluciju u UN, Vlada je također najavila da planira osnovati fond za pomoć žrtvama genocida u Srebrenici. Ova odluka je naišla na veliko negodovanje među organizatorima skupa, koji tvrde da se na taj način podržava politika zaborava i ignoriranja žrtava srpskog naroda.

Ovakvi događaji pokazuju duboku podjelu unutar crnogorskog društva, ne samo po pitanju Srebrenice, već i po mnogim drugim pitanjima. Rasprave o prošlosti i politici devedesetih godina su još uvijek vrlo aktuelne u Crnoj Gori, a mnoge političke opcije koriste ove teme kako bi se dodvorile određenim biračima.

U međuvremenu, u javnosti se vodi žestoka polemika o ovom pitanju. Mnogi se slažu s odlukom Vlade da podrži rezoluciju u UN i osnuje fond za pomoć žrtvama, smatrajući da je to korak u pravom smjeru ka pomirenju i preuzimanju odgovornosti za zločine počinjene tokom rata. Drugi, pak, tvrde da je ova odluka neprihvatljiva i da se ignoriraju žrtve srpskog naroda.

Neovisno o tome koja strana ima pravo, ovo pitanje će ostati izuzetno kontroverzno i duboko podijeljeno unutar crnogorskog društva. Srebrenica je jedan od najmračnijih događaja u novijoj istoriji Balkana, i njegova sjenka će dugo stajati nad regionom. Važno je da se o ovim pitanjima otvoreno raspravlja i da se pronađe zajednički put ka pomirenju i suočavanju s prošlošću.

U zaključku, odluka Vlade Crne Gore da podrži rezoluciju o Srebrenici u UN je izazvala veliku polarizaciju i kontroverzu u društvu. Dok jedni podržavaju ovaj korak kao važan za preuzimanje odgovornosti za zločine počinjene tokom rata, drugi smatraju da se time negiraju žrtve srpskog naroda i da se poništavaju vrijednosti trodecenijske borbe. Rasprave o ovom pitanju će sigurno nastaviti i u budućnosti, a važno je da se o njima otvoreno i argumentirano raspravlja, kako bi se pronašlo zajedničko rješenje koje će omogućiti pomirenje i suočavanje s prošlošću.