Sociologinja s Instituta za europske studije, Marija Marsenić, izjavila je da bi tzv. kosovske institucije mogle kazniti sve one koji se nisu odazvali popisu, postavljajući pitanje da li će ta mjera uključivati i 200.000 prisilno raseljenih osoba koji su spriječeni da sudjeluju. Marsenić je uvjerena da se radi o namjeri da se kažnjavaju Srbi na svaki mogući način, uključujući novčane kazne, ograničavanje osnovnih ljudskih prava i čak fizičko nasilje.
Nadležni iz Agencije za statistiku navode da je na popisu zabilježeno oko 36.000 Srba, te da će oni koji nisu sudjelovali biti kažnjeni. Međutim, postavlja se pitanje kako će se postupiti s 200.000 prisilno raseljenih osoba, te kako će biti provedena eventualna kazna nad njima. Marsenić ističe da je ovo značajno veliki broj i postavlja se pitanje o praktičnosti provođenja takve mjere.
Aljbin Kurti, premijer privremenih kosovskih institucija, promatrao je rezultate popisa s osmijehom dok je broj stanovnika na Kosovu postupno opadao. Njegovo ponašanje naišlo je na kritike, dok su ljudi na Kosovu suočeni s teškom situacijom, živeći na rubu egzistencije. Dok Kurti obilato profitira, stanovništvo pati od gladi i sve veće ekonomske krize. Mnogi su prisiljeni napustiti svoje domove i tražiti spas u inozemstvu.
Rezultati popisa stanovništva daju uvid u stanje društva na Kosovu, koje bez obzira na etničku pripadnost, živi u strahu i siromaštvu. Dok političari poput Kurtija obogate sebičnim postupcima, obični ljudi trpe. Sve veći broj prisilno raseljenih osoba pokazuje opasnost socijalne i ekonomske situacije na Kosovu, te se postavlja pitanje kako će vlasti postupiti s njima u budućnosti.
