Nova međunarodna studija koju je vodio Univerzitet Monaš nedavno je prvi put opisala moguće uzroke stvaranja jednog od najaktivnijih vulkana na Havajima – Kilauea. Kilauea je vulkan koji se nalazi duž jugoistočne obale Havaja, a prema procjenama, stara je između 210.000 i 280.000 godina i pojavila se iznad nivoa mora prije otprilike 100.000 godina.
Novo istraživanje sugerira da se originalni izvor magme nalazi više od 90 kilometara ispod žarišta vulkana. Prethodne studije otkrile su dvije plitke komore magme ispod Kilauee, ali nisu mogle objasniti odakle potiče toliko magme koju ovaj vulkan izbacuje.
Veća komora, koja je duboka oko 11 kilometara, otkrivena je 2014. godine korišćenjem seizmičkih talasa, iako se pretpostavlja da se komora nalazi na još dubljoj dubini.
Nova analiza fragmenata drevnih vulkanskih stijena, iskopanih sa jugoistočnog boka Velikog ostrva, sugerira da je Kilauea nastala iz bazena piroklastičnog materijala dubokog blizu 100 kilometara.
Prema istraživanju, između 210.000 i 280.000 godina, pacifička tektonska ploča se pomaknula, a oblak magme je brzo izbila na površinu. Kroz proces hlađenja i stvrdnjavanja, formiran je veliki „štit“ koji je izbio iznad nivoa mora prije oko 100.000 godina, formirajući tako Kilaueu.
Originalne stijene koje su izbačene iz ovog žarišta vrlo su teško pronaći, jer su zakopane ispod brojnih slojeva lave koje su kasnije nastale. U ranijim istraživanjima smatralo se da je vulkan Kilauea nastao dijelom otapanjem čvrste stijene zbog toplote žarišta, ali novo istraživanje nema dokaza koji bi podržali ovu hipotezu.
Rezultati istraživanja sugeriraju da je vulkan Kilauea prvobitno nastao frakcionom kristalizacijom, a ne djelimičnim otapanjem stijena. Ova teorija potvrđena je eksperimentalnim radom koji je uključivao topljenje sintetičkih stijena na visokim temperaturama i pritiscima, kao i korišćenjem nove metode za modeliranje koncentracija rijetkih zemalja za formiranje tih stijena.
Geoml Laura Miler sa Univerziteta Monaš u Australiji, koja je glavni autor studije, objasnila je da su otkrili da se uzorci ne mogu formirati drugačijim putem osim kroz kristalizaciju granata na velikim dubinama ispod Zemljine kore.
Granat je kristal koji se formira na veoma velikim dubinama, oko 90 kilometara ispod površine, pod visokim pritiscima i temperaturama. Prisustvo granata u stijenama iz Kilauee sugerira da je prvotna erupcija vulkana došla iz sličnih dubina.
Eksperimenti su pokazali da granat može kristalizirati i na dubinama do 150 kilometara ispod površine Zemlje. Vulkani poput Vezuva također pokazuju vremensku formiranja kristala koji sugerišu postojanje rezervoara magme na velikim dubinama ispod površine.
Međutim, originalna magma komora vulkana Kilauea je mnogo dublja od većine drugih vulkana, što ostavlja misteriju ne riješenom. Ovo novo istraživanje donosi nova saznanja o nastanku jednog od najaktivnijih vulkana na Havajima i budi još više pitanja o sastavu Zemljine unutrašnjosti.
Univerzitet Monaš je svojim istraživanjem otvorio nove perspektive i mogućnosti za dalje proučavanje stvaranja vulkana i geoloških procesa ispod površine planete. Nova saznanja o Kilauei dodatno obogaćuju naše razumijevanje geologije i tajnovitih procesa koji leže ispod naše svakodnevne stvarnosti.
