Profesorka Džuli Aitken Šermer sa Vestern univerziteta u Londonu, Ontario, nedavno je sprovela istraživanje o psihopatama i njihovom izboru automobila. Njena studija je obuhvatila 529 studenata osnovnih studija koji su bili pitani o svojim preferencijama vezanim za bučne automobile. Rezultati ove studije sugerišu da postoji veza između izbora glasnih automobila i određenih karakteristika ličnosti, posebno kod psihopata.
Svaki ispitanik je morao da popuni kratak test ličnosti Dark Tetrad (SD4), koji je dizajniran da prepozna narcizam, sadizam, psihopatiju i makijavelizam. Istraživanje je pokazalo snažnu vezu između preferencija za bučne automobile i osobina poput sadizma i psihopatije, umesto očekivanog narcizma.
Profesorka Aitken Šermer objašnjava da ovo može ukazivati na zanemarivanje tuđih osjećanja i zadovoljstvo u izazivanju straha kod drugih ljudi. Iako su rezultati ove studije zanimljivi, treba napomenuti da vožnja određenog tipa automobila ne znači nužno da osoba ima psihopatske sklonosti. Ovi nalazi su zasnovani na generalizacijama i uzorcima ponašanja koji ne obuhvataju sve vozače.
Neka prethodna istraživanja su također analizirala povezanost između tipova ličnosti i izbora automobila. Na primjer, luksuzni automobili poput BMW-a, Mercedesa ili Audija se često povezuju sa osobama koje imaju sklonosti ka egoizmu, dominaciji i niskom stepenu empatije. Ovi automobili su povezani s imidžom moći, što može privlačiti osobe koje imaju narcističke ili psihopatske osobine.
Automobili sa velikim motorima, poput sportskih automobila, često se povezuju sa osobama koje traže uzbuđenja i sklonije su rizicima, što može ukazivati na antisocijalne karakteristike. Također, vozači koji često krše saobraćajne propise mogu imati osobine psihopatije ili antisocijalnog ponašanja.
Iako ovi nalazi pružaju zanimljiv uvid u vezu između izbora automobila i osobina ličnosti, važno je naglasiti da svaki pojedinac ima jedinstvenu kombinaciju karakteristika i da generalizacije nisu uvijek tačne. Podaci o ovim istraživanjima pružaju osnovu za dalje proučavanje veze između psihopatije i izbora automobila, ali dodatna istraživanja su neophodna kako bi se potvrdile ove tvrdnje.
U zaključku, ovakva istraživanja mogu pružiti važan uvid u ljudsko ponašanje i emocionalne karakteristike koje mogu biti povezane sa određenim tipovima automobila. Studije poput ove su korisne za razumevanje kompleksnosti ljudske prirode i mogu pomoći u razvoju strategija za bolje razumevanje i suočavanje sa osobama koje imaju psihopatske sklonosti.
