Istraživanja provedena na više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama pokazala su da se uzdržavanje od korištenja društvenih mreža uoči izbora rijetko ili nikako odražava na politička mišljenja i uvjerenja ljudi. Studija provedena od strane Stanfordovog instituta za istraživanje ekonomske politike otkrila je da su korisnici koji su se suzdržavali od korištenja Facebooka imali lošije rezultate na kvizu vijesti, ali su istovremeno bili manje skloni dezinformacijama.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a pokazalo je da promjene feedova vijesti i ograničenja dijeljenja objava nisu smanjila polarizaciju ili mijenjala uvjerenja o izbornoj prevari. Unatoč tome, istraživanja sugeriraju da Facebook i Instagram ne igraju značajnu ulogu u oblikovanju političkih stavova tijekom izbornih kampanja u SAD-u.

Međutim, istraživači upozoravaju da društvene mreže ipak mogu pridonositi polarizaciji na druge načine. Studija je pokazala da je korištenje Facebooka uoči predsjedničkih izbora 2020. povećalo vjerojatnost da će ljudi glasati za Donalda Trumpa umjesto Joea Bidena. Iako ovaj učinak nije statistički značajan, može imati utjecaj na ishod tijesnih izbora.

Studija je dio opsežnog istraživačkog projekta koji se bavi ulogom društvenih mreža u političkim procesima, s globalnim dosegom. Istraživači ističu da su ovo dosad najopsežnija istraživanja temeljena na dokazima o političkim podjelama i utjecaju društvenih mreža.

U zaključku, iako društvene mreže poput Facebooka i Instagrama možda nemaju ključnu ulogu u oblikovanju političkih stavova tijekom izbora, ipak mogu pridonositi polarizaciji na druge načine. Važno je dalje istraživati ovu temu kako bi se bolje razumjelo kako društvene mreže utječu na političke procese i javno mnijenje.