VAŠINGTON – Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je danas da je malo verovatno da će doći do još jednog odlaganja viših, takozvanih recipročnih carina, koje planira da uvede velikom broju zemalja. Ova izjava je dodatno povećala pritisak na te države da započnu pregovore o trgovinskim sporazumima sa njegovom administracijom, prenosi Blumberg.
Tramp je rekao da ne očekuje da će biti odobrena još jedna pauza od 90 dana za najavljene tarife. Njegova administracija je prethodno odložila primenu ovih carina kako bi se omogućilo više vremena za pregovore sa trgovinskim partnerima. Međutim, u svetlu aktuelnih izjava, čini se da su šanse za još jedno odlaganje znatno smanjene.
Predsednik je istakao da neće ukinuti carine na uvoz iz Kine, koja je druga po veličini ekonomija na svetu, osim ako Peking ne ponudi „nešto značajno zauzvrat“. Ova izjava ukazuje na Trampovu čvrstu poziciju u vezi sa trgovinskim odnosima sa Kinom, koja je već dugo u fokusu američke trgovinske politike. Njegov stav može dodatno otežati već napete odnose između dve ekonomije.
Tramp je takođe podelio svoje mišljenje o finansijskim tržištima, naglašavajući da veruje da se ona prilagođavaju njegovoj tarifnoj politici. On je primetio da je volatilnost koja je pogodila tržišta akcija i obveznica ovog meseca umanjena, nakon što je najavio planove za uvođenje viših carina na uvoz iz oko 60 zemalja trgovinskih partnera. Ova izjava može ukazivati na Trampovu nadu da će tržišta pronaći stabilnost uprkos njegovim kontroverznim trgovinskim politikama.
Kada je reč o ustupcima koje bi želeo da vidi od Pekinga, Tramp je naglasio da bi voleo da Kina otvori svoju ekonomiju. Međutim, on nije bio siguran da će to biti tema u okviru pregovora o carinama. Ova izjava može ukazivati na Trampov fokus na ekonomske reforme u Kini kao ključnu tačku za postizanje trgovinskog sporazuma.
Trgovinska politika Trampa izaziva brojne reakcije, kako u Sjedinjenim Američkim Državama, tako i u inostranstvu. Mnogi ekonomisti upozoravaju na potencijalne negativne posledice ovakvih mera, uključujući povećanje cena za potrošače i mogućnost trgovinskih ratova. Ipak, Trampova administracija se nada da će pritisak na strane države dovesti do boljih trgovinskih uslova za Sjedinjene Američke Države.
Očekuje se da će se situacija razvijati kako se budu nastavili pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih trgovinskih partnera, uključujući Kinu. Trampova administracija nastavlja da se fokusira na zaštitu domaće proizvodnje, dok se istovremeno suočava sa izazovima globalne ekonomije.
U ovom trenutku, Trampova strategija po pitanju carina i trgovinskih odnosa izgleda kao da je usmerena na jačanje pregovaračke pozicije Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, efekti ovih politika na domaće i međunarodne ekonomije ostaju neizvesni, a mnogi analitičari će pomno pratiti razvoj situacije u narednim mesecima.
Uz sve to, Trampovi komentari i najavljene mere o carinama i dalje će biti predmet rasprave među ekonomistima, političarima i javnosti. Kako se bliže izbori 2024. godine, trgovinska politika bi mogla postati ključna tema u kampanjama, a Tramp će morati da balansira između svojih ekonomskih ciljeva i potreba američkih potrošača.
