Morski led na Antarktiku ponovno dostigao alarmantno nizak nivo, što je već treću godinu za redom. Podaci Američkog centra za snijeg i led pokazuju da je morska površina pod ledom oko Antarktika pala na nivo ispod dva miliona kvadratnih kilometara, što je najniži nivo zabilježen od 1979. godine, kada su počela satelitska merenja.

Najnoviji podaci potvrđuju da je količina plutajućeg leda na kontinentu bila najniža do sada u prethodne tri godine, što jasno ukazuje na promjenu režima i nagli prelaz u klimatskim uvjetima. Morski led na Antarktiku dostiže svoj najniži nivo tokom ljeta, obično u februaru svake godine.

Prema petodnevnom presjeku koji je urađen 18. februara, površina leda je pala na 1,99 miliona kvadratnih kilometara, da bi već 21. februara bila samo 1,98 miliona. Najniži nivo je zabilježen u februaru 2023. godine, sa samo 1,78 miliona kvadratnih metara leda.

Ova zabrinjavajuća tendencija pada površine morskog leda zabrinula je naučnike, koji istražuju moguće uzroke ovog opadanja. Postoji strah da globalno zagrijavanje igra značajnu ulogu, posebno zagrijavanjem Južnog okeana koji okružuje Antarktik.

Morski led ima važnu ulogu u održavanju klimatske ravnoteže, jer odražava sunčevo zračenje. Manje leda može dovesti do većeg zagrijavanja okeana, što može imati ozbiljne posljedice na globalnu klimu. Naučnici su zabrinuti zbog toga što velike količine leda tope svakog ljeta, što može dovesti do ubrzanog topljenja leda na Antarktiku.

Gubitak morskog leda je samo jedna od mnogobrojnih promjena koje se primjećuju na Antarktiku, a koje će vjerovatno imati globalne posljedice. Gubitak leda izlaže veći dio kontinenta okeanu, što ubrzava topljenje leda na kopnu i može dovesti do povećanja globalnog nivoa mora.

Stručnjaci upozoravaju da je važno pratiti ovakve trendove i shvatiti njihove potencijalne posljedice kako bi se donijele odgovarajuće mjere za zaštitu planete od daljeg klimatskog uništavanja. Antarktik je ključna regija kada je u pitanju globalno zagrijavanje, i sve što se dešava na tom kontinentu ima uticaj na cijeli svijet.

Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, jasno je da je važno raditi na smanjenju emisija štetnih gasova i zaštiti prirodnih resursa kako bismo sačuvali planetu Zemlju za buduće generacije. Klimatske promene su realnost s kojom se suočavamo i svi moramo preuzeti odgovornost za očuvanje naše planete.