Kruzeri postaju ogromni, procene da bi mogli da budu osam puta veći od Titanika

Slobodan Perić avatar

„Ikona mora“ – najveći brod za krstarenje na svetu

Pet puta veći od „Titanika“, brod „Ikona mora“ je predstavljen kao najveći brod za krstarenje na svetu početkom 2024. godine. Ovaj brod označava novi trend u industriji krstarenja, sa činjenicom da se broj najvećih kruzera više nego udvostručio od 2000. godine.

Novi izveštaj pod nazivom „Cruisezillas: Koliko se mogu povećati brodovi za krstarenje“, objavljen od strane organizacije Transport & Environment (T&E), ističe da bi do 2050. godine, brodovi mogli narasti do neverovatne veličine – osam puta veći od čuvenog „Titanika“. Brodovi bi mogli da prevezu i do 10.500 putnika sa bruto tonažom od 345.000.

U izveštaju, T&E poziva na brže i strože klimatske zahteve za kruzere, kao i transparentno otkrivanje količine emisija koje se emituju. Kruzeri provode više vremena u lukama od drugih tipova brodova, te predstavljaju značajne zdravstvene rizike za ljudsku populaciju i prirodu. Kompanije za krstarenje trebaju preduzeti napore za dekarbonizaciju brodarstva i ispuniti svoje ekološke obaveze.

„Ikona mora“ ima kapacitet od 7.600 putnika i 248.700 bruto tona. Na 20 paluba, ovaj brod ima sedam bazena, vodeni park, više od 40 barova i restorana raspoređenih u osam „kvartova“.

Veliki brodovi za krstarenje imaju veliki uticaj na emisiju štetnih gasova. Proizvodnja CO2 tokom krstarenja u Evropi porasla je za 17 procenata između 2019. i 2022. godine, dok je emisija metana porasla za 500 procenata. Postoje kampanje na lokalnom nivou koje se bore protiv prekomerne industrije krstarenja, a neki gradovi su uveli svoja ograničenja za velike kruzere.

T&E predlaže uvođenje poreza na gorivo za kruzere kako bi se smanjile emisije i finansirala dekarbonizacija industrije. Porez od 50 evra na karte za krstarenje mogao bi doneti globalno 1,6 milijardi evra, od čega 410 miliona evra samo u Evropi. Ova sredstva mogu se iskoristiti za investicije u e-goriva na bazi vodonika, koja imaju potencijal da napajaju 4 procenata transporta u EU do 2030. godine.

Propisi EU već stavljaju velike brodove pod Sistem za trgovinu emisijama, primoravajući kompanije da kupuju dozvole za emisiju CO2. Od 2026. godine, ovi propisi će se odnositi i na emisije metana i azot-oksida, sa postepenim smanjenjem granica tokom vremena. Kazne za korišćenje prljavih brodskih goriva će se takođe postepeno povećavati od 2025. godine.

Industrija krstarenja je brzo rastuća i važno je da operateri preuzmu odgovornost za svoj uticaj na klimu. Potrebno je brže i strože delovanje u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i dekarbonizacije industrije kako bi se sačuvao ekosistem i prirodna ravnoteža.

Slobodan Perić avatar