Tržište Bliskog istoka i severa Afrike (MENA) predstavlja značajnu priliku za srpske proizvođače žitarica, s obzirom na to da godišnje troši oko 25 milijardi dolara na uvoz žitarica. U narednih nekoliko godina, očekuje se da će potražnja za pšenicom na ovom tržištu rasti, sa povećanjem od 13% u Maroku do 16% u Egiptu do 2032. godine. Ove informacije su iznete na prvom Međunarodnom žitnom forumu koji je održan u Beogradu, a na kojem su se okupili predstavnici više od 200 kompanija i institucija iz oblasti agrobiznisa.
Vito Martieli iz Rabobanke naglasio je važnost spremnosti za učestvovanje na ovim tržištima, upozoravajući da je potrebno investirati ne samo u proizvodnju, već i u logistiku, skladišne kapacitete i transportna sredstva. On je istakao da rat u Ukrajini i Rusiji usporava trenutne aktivnosti, ali da će, kada se završi, konkurencija postati veća. Ova situacija zahteva brze i efikasne reakcije srpskih proizvođača kako bi iskoristili rastuću potražnju.
Prema prognozama, Egipat će do 2032. godine uvoziti 18% više pšenice nego prethodne godine, dok će Liban zabeležiti čak 24% rasta. Međutim, srpski proizvođači se suočavaju sa izazovima kada je reč o ukrupnjavanju proizvodnje kako bi zadovoljili potrebe ovog tržišta. Dmitro Prihodko iz UN FAO naglašava da se razlike među zemljama na ovom tržištu ne smeju zanemariti, jer u nekim zemljama država igra ključnu ulogu u nabavci, dok u drugima prevladavaju privatne kompanije.
Cene žitarica, poput pšenice i kukuruza, su u porastu od sredine prošle godine, a stručnjaci predviđaju da će se taj trend nastaviti. Amruta Dajlip Čingorot iz S&P Global komoditi insajts naglašava da su cene kukuruza značajno porasle zbog zabrinutosti potrošača za kvalitet, dok je kod pšenice, nakon niskih cena u prethodnoj sezoni, došlo do rasta zbog slabije ponude. Iako se očekuje završetak rata u Ukrajini, stručnjaci smatraju da to neće značajno uticati na cene, s obzirom na visoku potražnju.
Postoje i rešenja za veći izvoz srpskog žita na tržišta koja ne zavise od javnih tendera. Stevica Čarapić iz Mediteran šiping kompanije (MSC) ističe da ne moraju da izvoze samo oni koji mogu napuniti velike brodove. Kontejnerski transport omogućava slanje manjih količina, što otvara vrata za više proizvođača. On tvrdi da su spremni da trenutno iz Srbije pošalju 25.000 tona robe, što pokazuje da su potrebna ulaganja u infrastrukturu, kao što su luke i transportni terminali, omogućila efikasniji transport.
U praksi, to znači da je moguće povezati kupce i prodavce, dok se logistika može obaviti bez dodatnog planiranja. Čarapić je naveo da su već pokazali uspeh u izvozu smrznutog voća iz Srbije, što je dodatni znak potencijala za dalji razvoj izvoza žitarica.
S obzirom na rastuću potražnju za žitaricama na Bliskom istoku i u severnoj Africi, srpski proizvođači imaju priliku da se pozicioniraju kao ključni igrači na ovom tržištu. Ulaganja u proizvodnju, infrastrukturu i logistiku su ključna kako bi se iskoristile sve prednosti koje ova tržišta nude. Kako se situacija na globalnom tržištu razvija, biće važno da srpski izvoznici budu agilni i spremni da se prilagode promenama, istovremeno gradeći dugoročne odnose sa kupcima u regionu.
