Bivši hrvatski ministar poljoprivrede Josip Dabro izazvao je pažnju javnosti postavljajući pitanje na društvenoj mreži Fejsbuk o policijskim pretresima u Negoslavcima, selu sa pretežno srpskim stanovništvom koje se nalazi u vukovarskoj opštini. U svom postu, Dabro je upitao: „Kad će pretresi u Negoslavcima?“, što je izazvalo brojne reakcije i komentare.
Ova izjava dolazi u svetlu nedavnih događaja u Dabrovom životu, kada je policija dva puta izvršila pretres njegovog doma u blizini Otoka. Tokom tih pretresa, kako navode izvori, oduzeta su mu dva komada oružja i nekoliko drugih predmeta. Ove akcije policije očigledno su ostavile utisak na Dabru, koji se sada osvrće na situaciju u Negoslavcima.
Negoslavci su poznati kao naselje koje je pretežno srpsko, a tokom ratova devedesetih godina prošlog veka, selo je postalo simbol etničkih tenzija u Hrvatskoj. U poslednjim godinama, situacija u ovim područjima ostaje napeta, a lokalne vlasti često su na meti kritika zbog načina na koji se odnose prema srpskoj zajednici. Mnogi stanovnici Negoslavaca osećaju da su im prava uskraćena, a Dabrovo pitanje može se posmatrati kao odraz tih osećanja.
Dabrova izjava može se interpretirati kao provokacija ili kao iskaz zabrinutosti zbog situacije koja se odlijeva u tom selu. Kritičari su brzo reagovali, sugerišući da bi ovakva retorika mogla dodatno pogoršati odnose između hrvatskih i srpskih zajednica u regiji. U Hrvatskoj, posebno u područjima poput Vukovara, pitanja etničke pripadnosti i prava manjina često su veoma osetljiva i izazivaju strasti.
Dabro je bio ministar poljoprivrede od 2016. do 2020. godine, a njegovo političko delovanje često je bilo obeleženo kontroverzama. Njegov poziv na policijske akcije u Negoslavcima dolazi u trenutku kada mnogi smatraju da su vlasti previše fokusirane na represivne mere, a premalo na stvaranje dijaloga i pomirenja između etničkih zajednica.
Policijske akcije koje su se odvijale u Dabrovom domu izazvale su brojne spekulacije o tome šta bi mogle značiti za njegovu političku karijeru i za širu sliku političke situacije u Hrvatskoj. Mnogi analitičari smatraju da se ovakvi događaji koriste kao sredstvo pritiska na političke protivnike, dok drugi ukazuju na potrebu za reformama unutar policijskih i pravosudnih institucija.
U međuvremenu, stanovnici Negoslavaca i dalje se suočavaju s izazovima u svakodnevnom životu. Mnogi od njih osećaju da su zaboravljeni od strane centralne vlasti i da se njihovi problemi ne rešavaju adekvatno. Ova situacija može dovesti do daljnjeg pogoršanja međusobnih odnosa, a Dabrova izjava može se smatrati samo jednim od simptoma šireg problema.
Dabrova retorika može također odražavati osećaj frustracije i besa prema sistemu koji, prema njegovom mišljenju, ne funkcioniše kako bi trebao. On možda smatra da je potrebno skrenuti pažnju na probleme u Negoslavcima kako bi se izazvala reakcija vlasti, ali i da bi se otvorila diskusija o širem kontekstu etničkih odnosa u Hrvatskoj.
U ovom trenutku, važno je kako će vlasti reagovati na Dabrove komentare i da li će doći do ikakvih konkretnih akcija u vezi sa situacijom u Negoslavcima. Mnogi se nadaju da će umesto prebacivanja odgovornosti i sukoba retorike, doći do stvarnog dijaloga koji bi mogao doprineti smanjenju tenzija i poboljšanju života svih građana u regiji.
Kako se situacija dalje razvija, ostaje da se vidi da li će javne ličnosti poput Dabre nastaviti da postavljaju ovakva pitanja i kakvu će to reakciju izazvati među političkim liderima i zajednicama u Hrvatskoj.
