Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da još uvijek čeka da afričke države Sahela zahvale Parizu što ih je spriječio da padnu u ruke militanata i odbacio navode da je Francuska proterana iz tog regiona.

Obraćajući se francuskim ambasadorima na godišnjoj konferenciji o spoljnoj politici za 2025. godinu, Makron je rekao da je Francuska bila u pravu što je intervenisala 2013. u borbi protiv islamističkih militanata, čak i ako su se te iste države sada udaljile od francuske vojne podrške.

„Mislim da su zaboravili da nam zahvale, ali u redu je i to će doći vremenom“, ironično je rekao Makron.

On je istakao da nijedna od tih država ne bi imala suverenu državu da se francuska vojska nije rasporedila u tom regionu.

Francuske trupe su se poslednjih godina povukle iz Malija, Nigera i Burkine Faso posle uzastopnih vojnih udara i trenutno su u procesu povlačenja iz Čada, Senegala i Obale Slonovače.

Makron je naglasio da će Francuska nastaviti da podržava afričke zemlje u Sahelu, ali je istovremeno jasno stavio do znanja da očekuje zahvalnost za dosadašnju vojnu intervenciju.

Ove izjave dolaze u trenutku kada se sve više afričkih zemalja okreće ka drugim partnerima, poput Rusije i Turske, za podršku u borbi protiv militanata i terorizma.

Makronove riječi su izazvale različite reakcije među afričkim liderima, sa nekima koji su podržali francusku intervenciju, dok su drugi kritikovali njegovu izjavu o očekivanju zahvalnosti.

Predsjednik Malija, Ibrahim Boubacar Keita, izrazio je zahvalnost Francuskoj za podršku u borbi protiv terorizma, ističući da je saradnja sa Francuskom od vitalnog značaja za stabilnost regiona.

Sa druge strane, predsjednik Čada, Idriss Deby, je kritikovao Makrona, rekavši da se Francuska treba pridržavati međunarodnog prava i poštovati suverenitet afričkih država, umjesto da očekuje zahvalnost.

Rusija je takođe pokušala da iskoristi situaciju, nudeći vojnu podršku afričkim zemljama u Sahelu kao zamjenu za francusku vojnu prisutnost.

U međuvremenu, Turska je takođe pokazala interes za jačanje vojne saradnje sa afričkim državama, nudeći obuku i opremu za borbu protiv terorizma.

Situacija u Sahelu je i dalje zabrinjavajuća, sa porastom broja napada militanata na civile i vojne snage u regionu.

Francuska intervencija, iako je pomogla u suzbijanju terorizma u nekim dijelovima Sahela, nije uspjela da riješi osnovne probleme koji su doveli do nestabilnosti u regionu, poput siromaštva, korupcije i nedostatka efikasnih institucija.

Afričke zemlje se sada suočavaju sa izazovom kako da osiguraju svoju sigurnost i stabilnost bez strane vojne podrške, dok istovremeno grade vlastite vojne kapacitete i jačaju institucije.

Makronove izjave su podsjetnik na kompleksnu prirodu odnosa između afričkih zemalja i njihovih bivših kolonijalnih vladara, sa obe strane koje nastoje da zaštite svoje interese i uticaj u regionu.

Kako se situacija u Sahelu bude dalje razvijala, očekuje se da će se odnosi između Francuske i afričkih zemalja nastaviti da evoluiraju, uz moguće promene u dinamici vojne saradnje i političkih odnosa.

U međuvremenu, afričke zemlje će morati da pronalaze sopstvene strategije za očuvanje sigurnosti i stabilnosti u regionu, dok se suočavaju sa sve većim izazovima terorizma i nasilja.