HOĆE LI SE SRPSKI ZBORITI SLUŽBENO? Profesori pitaju da li će rezultati popisa biti dovoljan razlog za promenu Ustava

Slobodan Perić avatar

Profesor srpskog jezika Veselin Matović zajedno sa grupom srednjoškolskih profesora izneo je teret odbrane srpskog jezika pre dvadeset godina, kada su odbili da izvode nastavu srpskog jezika nakon promene naziva predmeta u tzv. Maternji jezik. Oni su smatrali da je preimenovanje jezika i nametanje tuđeg pisma jednom narodu ili delu naroda nepoštovanje identiteta i kulturne baštine tog naroda. Profesor Matović ističe da je to bio znak namere da se taj narod uništi, bilo fizički ili poricanjem identiteta.

Profesor Matović takođe ističe da je, nakon poništenja jakobinskog Zakona o slobodi veroispovesti 2020. godine, promena člana 13 Ustava Crne Gore najvažnije pitanje za građane. On smatra da su litije i narodni ustanak u Crnoj Gori bili zbog identitetske i nacionalne koncepcije bivšeg režima, koja je imala nameru da stvori novog čoveka u Crnoj Gori.

Ove promene nisu se desile ni nakon pada bivšeg režima, što znači da se i dalje truje i razara kulturno, duhovno, moralno i nacionalno biće Crne Gore. Profesor Matović ističe da će to trajati dok se ne promeni član 13 Ustava Crne Gore, gde je tzv. crnogorski jezik ozakonjen kao službeni jezik umesto srpskog jezika.

Očekujući rezultate popisa stanovništva, posebno onaj koji se odnosi na jezik, većina građana Crne Gore smatra da će srpski jezik ostati maternji jezik. U slučaju da srpski jezik ostane većinski, postavlja se pitanje da li će doći do promene člana 13 Ustava Crne Gore, gde je crnogorski jezik službeni jezik, dok su srpski, bosanski, albanski i hrvatski u službenoj upotrebi.

Nakon promene naziva nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost u Maternji jezik pre dvadeset godina, grupa profesora, uključujući i profesora Matovića, odbila je da izvodi nastavu u svojim školama, smatrajući da je to protivustavno i protivprirodno. Preimenovanje jezika i nametanje tuđeg pisma jednom narodu ili delu naroda nije prihvatljivo, jer to znači nepoštovanje identiteta i kulturne baštine tog naroda.

Profesor Matović ističe da izostanak srpskih pisaca u nastavnim programima i udžbenicima u Crnoj Gori vodi poricanju postojanja srpskog naroda i jezika. Ukoliko se u Crnoj Gori ne priznaju srpski pisci i jezik, to znači da se poriče postojanje srpskog naroda.

Nakon poništenja Zakona o slobodi veroispovesti 2020. godine, promena člana 13 Ustava Crne Gore postaje glavno pitanje za građane. Zbog identitetske i nacionalne koncepcije bivšeg režima, litije su postale svojevrsni narodni ustanak, a promena člana 13 Ustava je postala prioritet za budućnost Crne Gore.

Profesor Matović naglašava da je potrebno promeniti član 13 Ustava Crne Gore, gde je crnogorski jezik ozakonjen kao službeni jezik umesto srpskog jezika. Dok se ta promena ne desi, kulturno, duhovno, moralno i nacionalno biće Crne Gore će biti ugroženo.

Očekuje se da će premijer Milojko Spajić odgovoriti na pitanje profesora Matovića i ostalih profesora koji su se borili za odbranu srpskog jezika pre dvadeset godina. Čekajući rezultate popisa stanovništva, mnogi građani očekuju da će srpski jezik ostati maternji jezik većini stanovnika Crne Gore. Ukoliko se to potvrdi, postavlja se pitanje da li će doći do promene člana 13 Ustava, gde je crnogorski jezik ozakonjen kao službeni jezik.

Promena člana 13 Ustava Crne Gore je ključna za budućnost Crne Gore, kako bi se sačuvala kulturna, nacionalna i jezička baština stanovnika. Profesori koji su se borili za odbranu srpskog jezika nadaju se da će njihov glas biti čut te da će srpski jezik ostati prisutan kao maternji jezik u Crnoj Gori.

Slobodan Perić avatar

Možda će vas zanimati: