Geostrateška potreba pomoći Zapadnom Balkanu do 2030.

Slobodan Perić avatar

Ministarka spoljnih poslova Slovenije, Tanja Fajon, izjavila je danas da je na neformalnom sastanku sa ministrima spoljnih poslova sa Zapadnog Balkana postignuta saglasnost da je geostrateški neophodno pomoći kandidatima iz regiona na njihovom putu ka EU do 2030. godine. Fajon je nakon večere u Luksemburgu, gde je domaćin bila šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, naglasila važnost podrške zemljama Balkana u njihovim evropskim integracijama.

„Svi smo se saglasili da je geostrateška neophodnost pomoći zemljama na njihovom putu ka Evropskoj uniji do 2030. godine“, rekla je Fajon. Ova izjava dolazi u trenutku kada se region suočava sa brojnim izazovima, uključujući političke tenzije i ekonomske poteškoće. Fajon je takođe ukazala na želju EU da vidi jaku i stabilnu Srbiju, naglašavajući da je stabilnost ključna za celokupni region.

Tokom sastanka, Fajon je izrazila zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini, posebno zbog „secesionističke retorike“ koja, kako je navela, može da ugrozi put te zemlje ka EU. „Veoma je važno šta se dešava u našem regionu u bezbednosnom i političkom smislu, a posebno smo zabrinuti zbog situacije u Bosni i Hercegovini“, dodala je Fajon, ističući potrebu za konstruktivnim dijalogom i saradnjom među državama.

Fajon je takođe istakla da će Albanija otvoriti novo poglavlje u pristupnim pregovorima, što smatra pozitivnim korakom, dok je za Crnu Goru navela da „dobro napreduje“ na svom putu ka EU. Izrazila je nadu da će i druge zemlje ubrzati reforme kako bi se pridružile EU.

Pored toga, Fajon je ukazala na inicijativu Slovenije i Nemačke da se ubrza proces proširenja EU, predlažući uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom. Ova mera bi mogla da ubrza pristupne pregovore i olakša bilateralne odnose između zemalja članica i kandidata.

Ministarka spoljnih poslova Letonije, Baiba Braže, rekla je da su tokom večere razgovarali o usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije bloka. Ona je dodala da su razgovori uključivali jasne smernice za zemlje članice EU u vezi sa učešćem kandidata na paradi povodom Dana pobede nad fašizmom 9. maja u Moskvi, naglašavajući važnost jedinstva u spoljnoj politici.

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova, Gordan Grlić Radman, naveo je da su kandidatima iz regiona preneta očekivanja o usklađivanju sa vrednostima, politikama i principima EU. To uključuje promovisanje regionalne stabilnosti i dobrosusedskih odnosa, što se smatra ključnim principima za buduću integraciju.

Nemačka ministarka spoljnih poslova, Analena Berbok, ocenila je da će „ova mirovna unija biti još jača ako Zapadni Balkan može zajedno da se pridruži Evropskoj uniji“. Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove, Žan Noel Baro, takođe je naglasio da EU želi da izvozi stabilnost u region i da ne želi da uvozi nestabilnost.

Danas se u Luksemburgu održava sastanak Saveta EU za spoljne poslove, na kojem se razgovara o Zapadnom Balkanu, ratu Rusije u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku, uključujući dešavanja u Siriji, kao i o odnosima EU sa Afrikom i drugim aktuelnim pitanjima, sa posebnim fokusom na odnose Jermenije i Azerbejdžana.

Ovaj sastanak predstavlja priliku za jačanje odnosa između EU i zemalja Zapadnog Balkana, kao i za reafirmaciju posvećenosti evropskim integracijama u regionu. Stabilnost i saradnja su ključni faktori koji će oblikovati budućnost Balkana u kontekstu evropskih politika i strategija.

Slobodan Perić avatar