Predsednik Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj, tvrdi da je novi popis stanovništva u Crnoj Gori falsifikovan. Prema njegovim rečima, popis je falsifikovan u meri u kojoj su to Crnogorci mogli da urade, što je razlog za kašnjenje objave rezultata popisa.
Šešelj smatra da i pored pokušaja falsifikovanja rezultata, oni su i dalje porazni za Crnogorce, posebno kada je reč o građanima koji se izjašnjavaju kao govornici srpskog jezika. On tvrdi da već sada ima preko 50% građana koji su se izjasnili kao Srbi, te da će sledeći popis pokazati još veći broj Srba i manje mogućnosti za falsifikovanje. Dodao je da postoje i ljudi koji se inercijom izjašnjavaju kao Crnogorci, misleći da su se time izjasnili kao Srbi.
Na popisu u Crnoj Gori, prema zvaničnim rezultatima, 256.436 lica su se izjasnila kao Crnogorci, dok se 205.370 lica izjasnilo kao Srbi. Od tog broja, 43,18% je izjavilo da govori srpskim maternjim jezikom, dok se 34,52% izjasnilo da govori crnogorskim jezikom.
Šešelj je takođe naveo da je popis trebalo da bude objavljen ranije, ali da je zbog falsifikovanja rezultata došlo do kašnjenja. On tvrdi da su rezultati popisa uporedivi sa onima prethodnih godina i da pokazuju kontinuirani porast broja Srba u Crnoj Gori.
Ove tvrdnje predsednika SRS izazivaju kontroverze u Crnoj Gori, gde se već duže vreme vodi polemika oko nacionalne pripadnosti i jezičke identifikacije. Mnogi analitičari i političari osporavaju Šešeljeve tvrdnje i ističu da su rezultati popisa objavljeni transparentno i u skladu sa zakonima i standardima.
Opasnost od politizacije nacionalne pripadnosti i jezičke identifikacije postoji u mnogim zemljama Balkana, gde se nacionalni identitet često koristi u političke svrhe. Kontroverze oko rezultata popisa u Crnoj Gori samo su još jedan primer politizacije ovih pitanja i potrebe za objektivnim pristupom prilikom analize demografskih podataka.
Uprkos tome, važno je da se svi relevantni podaci o popisu stanovništva u Crnoj Gori analiziraju pažljivo i objektivno, kako bi se stekao jasan uvid u demografsku situaciju u zemlji. Rezultati popisa trebaju služiti kao osnova za donošenje politika i odluka koje će doprineti boljem razumevanju i rešavanju izazova sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
Istraživanja i analize demografskih podataka su važni za razvoj društva i donošenje informisanih odluka koje će poboljšati kvalitet života građana. Stoga je važno da se popisi stanovništva sprovode transparentno i u skladu sa međunarodnim standardima, kako bi se obezbedila tačnost i kredibilnost rezultata.
Nacionalna pripadnost i jezička identifikacija su osetljiva pitanja koja mogu uticati na odnose među različitim grupama stanovništva. Zbog toga je važno da se ova pitanja rešavaju na pravičan i inkluzivan način, uz poštovanje svih građana i njihovih prava.
U zaključku, važno je da se analize demografskih podataka vrše na osnovu objektivnih i relevantnih informacija, kako bi se stekao tačan uvid u demografsku situaciju u zemlji. Falsifikovanje rezultata popisa stanovništva je ozbiljan problem koji može narušiti kredibilitet celog procesa i dovesti do političke polarizacije i nepoverenja u institucije. Zbog toga je važno da se svi podaci prikupljaju i analiziraju pažljivo i transparentno, kako bi se obezbedila tačnost i kredibilitet rezultata.
