Emisije gasova stakleničke bašte u EU smanjene za 2,6 posto u drugom kvartalu
BRISEL – Emisije gasova stakleničke bašte uzrokovane ekonomskim aktivnostima u državama Evropske unije u drugom kvartalu procijenjene su na 790 miliona tona ekvivalenta ugljendioksida (CO2), što predstavlja smanjenje od 2,6 posto u poređenju sa istim periodom 2023. godine kada je iznosilo 812 miliona tona CO2, objavljeno je danas iz kancelarije EU za statistiku (Eurostat).
Iz Eurostata navode da su privredni sektori zaslužni za najveća smanjenja – sektor snabdijevanja električnom energijom i gasom (manje CO2 za 12,1 posto) i domaćinstva (4,2 posto).
Procijenjeno je da su emisije gasova stakleničke bašte smanjene u 19 zemalja EU, a najviše u Holandiji (9,1 posto), Bugarskoj (6,3 posto), Austriji i Mađarskoj (5,9 posto).
Eurostat je također saopštio da su emisije gasova stakleničke bašte povećane u osam zemalja EU, pri čemu su najveći rast zabilježile Estonija (6,9 posto), Kipar (4,8 posto) i Luksemburg (4,0 posto).
U poređenju sa drugim kvartalom 2023. godine, najveće smanjenje emisija gasova stakleničke bašte zabilježeno je u Danskoj (29,3 posto), Finskoj (20,2 posto) i Švedskoj (17,5 posto), dok su najveće povećanje zabilježene u Estoniji (6,9 posto), Kipru (4,8 posto) i Luksemburgu (4,0 posto).
Eurostat je objavio i da su emisije gasova stakleničke bašte u EU u 2023. godini smanjene za 5,4 posto u odnosu na 2022. godinu.
Ukupno, emisije gasova stakleničke bašte u EU u drugom kvartalu ove godine iznosile su 790 miliona tona CO2, što predstavlja smanjenje od 2,6 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Eurostat je također naglasio da su klimatske promjene i dalje ozbiljan izazov za EU i da je neophodno nastaviti sa smanjenjem emisija gasova stakleničke bašte kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma.
Ključne mjere za smanjenje emisija gasova stakleničke bašte u EU uključuju povećanje udjela obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, smanjenje emisija iz saobraćaja i industrije, kao i održivo upravljanje šumama i zemljištem.
EU je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija gasova stakleničke bašte, uključujući smanjenje emisija za barem 55 posto do 2030. godine u poređenju sa nivoom iz 1990. godine i postizanje potpune neutralnosti u emisijama CO2 do 2050. godine.
U skladu sa tim ciljevima, EU je usvojila niz mjera i politika kako bi podržala tranziciju ka niskougljičnoj ekonomiji, uključujući Evropski zeleni plan, strategiju o klimi i energetici do 2030. godine, kao i Akcioni plan za finansiranje održivog rasta.
Eurostat je istaknuo da je važno da države članice EU nastave sa implementacijom ovih mjera i politika kako bi se postigli ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju emisija gasova stakleničke bašte.
U kontekstu globalnih klimatskih izazova, EU je također aktivno uključena u međunarodne napore za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući podršku zemljama u razvoju u smanjenju emisija i prilagođavanju na neizbježne posljedice klimatskih promjena.
Eurostat je naglasio da je potrebno zajedničko djelovanje i saradnja svih država i sektora kako bi se postigli globalni ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju životne sredine za buduće generacije.
