U utorak, 15. listopada 288. dan 2024. godine, sve je prepuno značajnih događaja kroz povijest. Publije Vergilije Maron, rimski pisac, rođen je 70. pr. Kr., a njegova djela i danas su uzor mnogim pjesnicima diljem Europe. Turski sultan Sulejman Drugi je 1529. odustao od opsade Beča, dok je mogulski car Abu ul Fat DŽelaludin Akbar 1542. postao jedan od najvećih vladara Indije. U Španiji, Portugalu i papskim državama počeo je kalendar pape Grgura Trinaestog, kojim se promijenila računanje dana.

Evanđelista Toričeli, talijanski fizičar i matematičar, rođen je 1608., dok je srpski pisac Sima Milutinović – Sarajlija, preteča srpskih romantičara, rođen 1791. Godine 1814. poznati ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov rođen je, a francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena 1815. Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, poljski nacionalni junak, umro je 1817.

Srbija je 1834. donijela odluku o Velikoj školi u Kragujevcu, a Fridrih Vilhelm Niče, njemački filozof, rođen je 1844. Njemački dirižabl „Graf Cepelin“ obavio je prvi komercijalni let preko Atlantika 1928., dok je premijer „višijevske Francuske“ Pjer Laval ubijen 1945. godine.

Danilo Kiš, srpski pisac, umro je 1989., a Alfred Drajfus, francuski oficir židovskog porijekla, uhapšen je 1894. pod optužbom za veleizdaju. Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio je Nobelovu nagradu za mir 1990., a Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk dobili su Nobelovu nagradu za mir 1993.

U Švicarskoj je 2010. otvoren najduži tunel na svijetu, dok je 2013. Švicarska potpisala sporazum o borbi protiv utaje poreza, te tako ukinula bankarsku tajnost. Sve ove činjenice predstavljaju važne trenutke u povijesti, obilježene raznim događajima i promjenama koje su oblikovale svijet u kojem danas živimo.